knjizara.com
Slučajna istorija

Luka Mičeta (autor)

Slučajna istorija
1650 din
U korpu

Tekstovi sabrani u ovoj knjizi pisani su za novine u periodu 2019–2020, a nazvani su Slučajna istorija. Inspiraciju za naslov autor je pronašao u sudu glasovitog filozofa Karla Lovita, uglednog nemačkog mislioca dvadesetog veka. On je u svojoj knjizi Svjetska povjest i događanje spasa napisao: „Čini se da povješću umjesto uma i providnosti upravlja slučaj“.

Iza naslova knjige Luke Mičete kriju se kratke biografije slučajeva iz istorije, koje su, neretko, prethodile sudbonosnim događajima. Od slučajne istorije do istorije kao sudbine, često se moglo videti, pa i kroz ove tekstove – nije velika razdaljina ako je uopšte i ima. Kao od stare latinske

mudrosti – Istorija je učiteljica života – pa do svojevrsnog paradoksa Hane Arent – Mi možemo da učimo od istorije samo zato što smo u stanju da od nje ne učimo.

Knjiga je namenjena svim zaljubljenicima u istoriju, a radoznali čitalac otkriće zanimljive priče iz povesti Poljske, Rusije, Kine, Amerike, Srbije… Pisani prijemčivim novinarskim jezikom, ovi tekstovi čitaju se poput najuzbudljivijih istorijskih romana, a mnoštvo informacija upija se sa lakoćom.

Osvetljavanje trenutaka iz prošlosti
U knjizi Slučajna istorija nalazi se petnaest eseja, uslovno nazvanih, slučajevi, važnih za razumevanje istorije, tog krvavog kataloga borbi za moć, u kojima Mičeta iznosi mnoštvo podataka koji su manje ili gotovo nepoznati široj čitalačkoj publici. Sagledavajući unutrašnje motivacije ali i spoljašnje manifestacije Mičeta nam u prvom tekstu pokazuje kako je, recimo, kapric madam Dibari, ljubavnice francuskog kralja, uticao na podelu poljske države.

Sudbina vasilevsa Andronika I Komnina koji od omiljenog čoveka carstva – došavši na vlast – postaje zločinac i koga je, na koncu, nemilosrdna svetina uz svakovrsna poniženja rastrgla na ulicama Carigrada može biti koristan primer jednog istorijskog slučaja potonjim vremenima i vlastodršcima. Slučaj hapšenja Staljinovog sina je jedna lična, porodična sudbina koja prerasta u istorijsku dramu, kada je sudbina jednog vojnika obeležila živote dvojice maršala.

Manje poznate istorijske činjenice
Posmatranje istorije kroz optiku terora savremenih dešavanja Mičeta pokazuje u eseju o epidemijama i to u vremenu kada se suočavamo sa jednom od najstrašnijih pandemija u istoriji čovečanstva. Sudbinu ljudske vrste ugrožene epidemijama kroz istoriju Mičeta opisuje u tekstu Epidemije – božiji gnev. To nije samo priča o strašnom pomoru koje su izazvale već i o onim njihovim posledicama koje nisu odmah vidljive. Kako je epidemija kuge uticala na širenje islama, ili kako je ta ista smrtonosna bolest uticala na progone Jevreja u Evropi… Na tom tragu je sadržina eseja Ponaša li se Zapad danas kao nekada SSSR.

U knjizi se mogu pronaći i ozbiljne studije o američkoj dominaciji i spoljnoj politici SAD. Ovi tekstovi u Slučajnoj istoriji svedoče da politika SAD u mnogim trenucima jeste plod slučaja ali da je u središtu ove imperije sistematski planirano dominiranje planetom. U svakom slučaju čitanjem ovih tekstova čitalac će se susresti sa mnoštvom dramatičnih činjenica koje su malo poznate, ali koje će mu omogućiti da lakše shvati današnja politička dešavanja u svetu.

Na kraju knjige se nalazi jedan „pokušaj samoistorizacije“, kako ga je nazvao autor – polemika koju je Mičeta vodio (1991) sa potpredsednikom SPS-a, akademikom Mihajlom Markovićem kao svojevrsno svedočanstvo o nastanku zla koje nas je snašlo početkom devedesetih i raspadom Titove Jugoslavije.

Iz sadržaja:
Poslednji kralj Poljske • Strah od Rusije i podela Poljske • Moć ništavnih ljudi • Dolazak na carski tron • Nemilosrdna carigradska svetina • Sudbina Staljinovog sina Jakova • Staljin i mirovni pregovori sa Hitlerom • Epidemije – Božiji gnev • Atinska kuga • Kuga i širenje islama • Car Dušan na Svetoj Gori • Konkvistadori i istrebljenje domorodaca • Smrt dolazi u Samaru • Prve vakcine • Ponaša li se Zapad danas kao nekada SSSR • Staljin i nauka • Veličina Johana Mendela • Navika nije sitnica • Despot Stefan drugi put među Beograđanima • Andrej Končalovski ili greh umetnika • Između umetnosti i vere • Hans Holbajn i mrtvi Hrist • Odnos Dostojevskog prema Hristu • Jedna žena, jedna pesma i tri heroja • Napoleon i Karađorđe • Pad Deligrada i Rusi • Islam i Evropa • Ciljevi islamskih ekstremista • Napoleon i muslimani • Endrju Maršal – zagonetni guru Pentagona • Početak Hladnog rata • Rusija–Kina, savez XXI veka • Isorija i politika imperija • Panama – niske istine o američkoj spoljnoj politici • Avganistan – groblje imperijalnih iluzija • Opijumska ekonomija • Vrli digitalni svet • Telefon – centralna stvar • Život u fragmentima • Jedan prilog samoistorizaciji • Polemika sa Mihajlom Markovićem, potpredsednikom SPS-a vođena 1991.


Ostali naslovi iz oblasti: Istorija

Izdavač: Prometej - Novi Sad; 2022; Tvrd povez; ćirilica; 20 cm; 455 str.; 978-86-515-1900-3;