01.01.00
Politika
20.10.2002.
NOVO IZ UMETNIČKOG DRUŠTVA "GRADAC"
Od mistike do stripa
Pedeseta knjiga u biblioteci "Alfa" donosi misli jednog od najvećih slikara prošlog veka. - Časopis posvećen Enkiju Bilalu
Sve dok objavljivanje jedne ozbiljne knjige predstavlja podvig i rizik, dok su oni koji knjige pišu ili ih prevode bedno plaćeni za svoj rad, i dok oni kojima je knjiga najpotrebnija nemaju novca da je kupe, nisam zainteresovan da učestvujem u izdržavanju bilo kojih grupa i udruženja.
Ovakvo mišljenje Branka Kukića, urednika i prvog čoveka Umetničkog društva "Gradac" iz Čačka, rezultiralo je već poznatim "ne" članstvom ove izdavačke kuće u udruženjima izdavača i neučestvovanjem na sajmovima knjiga.
"Gradac" nikad nije imao svoj štand na Beogradskom sajmu, ali nema pažljivog čitaoca koji zbog toga ne žali jer se odsustvo ovog malog ali izuzeto profilisanog i kultivisanog izdavača i te kako primećuje. No, bilo da neki čitaoci vole ili ne da redovno posećuju sajmove, i jedni i drugi odlaze u knjižare u kojima se sreću sa izdanjima Umetničkog društva "Gradac", koja Branko Kukić brižljivo osmišljava.
Dalijeve "Misli"
Tokom proteklih meseci "Gradac" je pokrenuo novu biblioteku pod nazivom "Mistici i gnostici". Prve dve knjige, "Gnostici" Žaka Lakarijera, i "Nemački mistici, duhovnici i alhemičari ćVI veka" Aleksandra Koarea (Kaspar Švenkfeld, Sebastijan Frank, Paracelzus i Valentin Vajgl) već su pronašli put do čitalaca. Baš kao i dela iz edicije "Talas": "Šta je istorija" Edvarda Haleta Kara, i "Uvod u političku antropologiju" Teda Luelena. Prva govori o odnosu istorije i činjenica, društva i pojedinaca, istorije, nauke i morala, o uzročnosti u istoriji, i istoriji kao progresu. Druga nudi mogućnost upoznavanja sa vrlo mladom naukom koja se iz opšteg pojma antropologije snažnije izdvojila tek u drugoj polovini prošlog veka. U antropologiji, pisac je smatra jednom od najočaravajućih oblasti: kada se vidi raznolikost kojom se bavi, od razvoja države i religija u politici do smenjivanja političke vlasti, pojedinca u političkoj areni, žena i moći, i moći naroda, čitaocu biva jasno zbog čega Luelen, inače profesor na Univerzitetu Ričmond u Virdžiniji, tako misli.
"Gradac" je ovih dana objavio "Misli" Salvadora Dalija, kao 50. knjigu u poznatoj biblioteci "Alfa " (prevod s francuskog Živojin Kara Pešić). Lep jubilej, i još jedna lucidna, ludačka, genijalna knjiga u kojoj Dali, "odlučivši da se smesti između Pikasa i Miroa", priznaje da skromnost, strogo uzev, nije njegova specijalnost, da bi sebi odsekao levu ruku samo ako bi mogao da tokom deset minuta posmatra Vermera van Delfta kako sedi za stalkom i slika, i - sasvim kratko i skromno - zaključuje "Dali, to je droga". Možete se složiti, ali i ne, ali ćete ipak, samo delićem (dalje Dali ne dopušta, čak ni u mislima) proniknuti u svet ovog velikog umetnika.
Crtež Enkija Bilala
Druga knjiga, takođe iz edicije "Alfa", jeste "Seksualna magija" Sarana Aleksandrijana (prevod s francuskog Aleksandra Mančić); nosi i podnaslov "Brevijar ljubavnih čaranja". Evo samo nekih tema o kojima se u njoj govori: tradicija ljubavnog čaranja (ljubavni napici, bajalice, vračanje, bacanje čini); bela ljubavna magija; visoka nauka svete seksualnosti (Alister Krouli, jeretici Reda Istočnog Hrama...); ljubavni talismani, erotske magnetičke masaže, magijski parfemi... Tri nivoa, obredni, delatni i spekulativni, kao da ocrtavaju obrise seksualne magije kojom se muškarac i žena dopunjuju.
Iz stripa Enkija Bilala
I, najzad, evo dugoočekivanog novog (dvo)broja 141-142 časopisa "Gradac": u celosti je posvećen Enkiju Bilalu (priređivač Miroslav Marić), jednom od najslavnijih crtača stripa u svetu. Kroz tekstove u časopisu se vidi kako u početku (katastrofična) naučna fantastika Bilalu služi da razmahne svoj talenat; i kako se umetnik, po napuštanju bodlerovske zloslutnosti i poovske sumornosti iz kuće Ušerovih, upućuje ka nečemu što bi moglo biti nazvano fantastičnim realizmom. I u jednom i u drugom slučaju, Enki Bilal ima istu poruku: crno viđenje prošlosti prenosi u opominjuće senke budućnosti, ali crtežom koji sadrži i niz drugih značenja. Priređivač ovog broja "Gradca" sačinio je izbor uglavnom od tekstova napisanih u osmoj deceniji prošlog veka. Šteta što nije bilo više nekih datumski novijih.
A. Cvijić
