1964. Rođen u Beogradu
1989. Diplomirao na katedri za Opštu književnost sa teorijom književnosti (nekadašnja Svetska književnost),
Filološki fakultet u Beogradu
1990. Muzičke kritike (NON, Program Stereorama i Program 202).
1991. Euripid Alkesta (prvi prevod sa antičkog grčkog)
Radiodramska adaptacija prevoda Euripidove Alkeste (Radiodramski program RTS, reditelj Olga Brajović)
1992. Serija radioemisija Tako je govorio... (Od Bernštajna do Logara), Muzički program Stereorama
1993. Prvi roman Linije života, Rad, Beograd
Nagrada "Miloš Crnjanski" (Linije života)
Tri grčke tragedije (prevodi sa antičkog grčkog. Eshil Prometej u okovima, Sofokle Gospodar Edip i Euripid Alkesta), Fineks, Beograd
1994. Linije Života, roman, drugo izdanje, Evropski pokret u Srbiji
Umetnička lirika stare Grčke (prevodi sa antičkog grčkog. Sapfa, Alkej i Anakreont, kompletna kompaktnija zaostavština, Anakreont, Alkman, Simonid, Ibik), Evropski pokret u Srbiji
Govorite li klasični? (muzička esejistika. Prilozi emitovani na Programu 202, 1989–1992), Clio, Beograd
Edicija "Evropa",osnivač Izabran za člana Uprave Evropskog pokreta za Srbiju
1995. Naličja, roman, BIGZ
1996. Mimikrije, ciklus pripovedaka, Stubovi kulture Dokumentarac o životu dokumentariste, Vladan Slijepčević 1930–1989 (priređivač), Edicija Evropa, posebna izdanja Najuži izbor za NIN-ovu nagradu, kao najmlađi finalista (Naličja)
1998. Crno i belo, kratke istorije desetorice slavnih pijanista XX veka (Od Rubinštajna do Pogorelića, zbirka muzičkih eseja), Edicija Evropa
Dvojica jambičara (Prevodi sa antičkog grčkog. Kompletna zaostavština Arhiloha i Hiponakta), Evropski pokret u Srbiji
1999. Vek, sto jedna povest jednog veka, ciklus pripovedaka (Stubovi kulture)
Artur Rubinštajn protiv Vladimira Horovica i obrnuto (zbirka muzičkih eseja), Kulturni centar Beograda
Organizator festivala Beograd Horovicu, povodom desetogodišnjice smrti Vladimira Horovica, Kulturni centar Beograda
2000. Čioda sa dve glave, drama
Nagrada "Ivo Andrić" (Vek)
Nagrada Udruženja dramskih umetnika (Čioda sa dve glave)
Glavni urednik multimedijalnog CD-roma Serbian Contemporary Art 2000
Jedan od trojice jugoslovenskih učesnika u "Literarnom vozu 2000" ("Literaturexpress 2000")
Jedan od osnivača književne mreže "Literature Net" (Berlin)
Jedan od osnivača savetodavne mreže G 17 Plus
Literarni suplement "Svetska književnost" (List Danas)
Muzičke kritike (Glas javnosti)
Izabran za člana Uprave Srpskog PEN centra
2001. Kraj, roman, Glas srpski, Banja Luka
Postavljanje na scenu komada Čioda sa dve glave (Beogradsko Dramsko Pozorište, reditelj Gorčin Stojanović
Čioda sa dve glave (Radiodramska adaptacija, dramaturg Vladimir B. Popović)
Nagrada "Giorgio la Pira", Italija (za pripovetku Largo za Nadeždu Miladinov, iz knige Linije života)
Jedan od autora i urednik srpske edicije knjige Književni voz. Evropa 2000, Geopoetika
Zlatno doba pijanizma (emisija posvećena pijanističkoj muzici), Radio JAT
Osniva Srpsko književno društvo. Izabran za prvog sekretara UO SKD
Član žirija, nagrada "Librex-Montale" (Milano, Italija)
2002. Zlatno doba pijanizma (Od Rozentala do Lipatija, zbirka muzičkih eseja), Glas srpski, Banja Luka
Euripid Ifigenijina smrt u Aulidi (prevod sa antičkog grčkog)
Helenske drame, odabrani prevodi Miloša Đurića, Aleksandra Gatalice i Eduarda Dajča (priređivač), CID, Podgorica
Eshil Prometej u okovima, Sofokle Gospodar Edip i Euripid Alkesta (novo štampanje prevoda, izdanje Helenske drame) Euripid: Ifigenijina smrt u Aulidi (prvo izdanje, izdanje Helenske drame), CID Podgorica
Deset novih srpskih pripovedača (priređivač, sa Mirajnom Avramović Ouaknine), Esprit des Peninsule, Francuska
Zbirka pripovedaka Vek (drugo izdanje), Stubovi kulture
Krevet za sanjanje (iz zbirke Vek, Radiodramska adaptacija).
Živi i radi u Beogradu kao profesionalni pisac.
01.02.04 Glas javnosti
Surova bajka prošlog veka
Aleksandar Gatalica: "Najlepše priče Aleksandra Gatalice"
U Prosvetinoj biblioteci "Naj Proza" objavljene su najlepše priče Aleksandra Gatalice, u izboru i sa predgovorom Petra Pijanovića. Veći deo odabranih priča je iz knjige pripovedaka "Vek", po dve priče su iz "Linije života" i "Mimikrije", priče "Kad padne noć" i "Na ničijoj zemlji" su iz periodike i poslednja "Jefimija" je iz još neobjavljenog rukopisa. Zbirka priča "Vek" koje čine kostur ove zbirke, prema rečima Pijanovića jedna je od najboljih zbirki napisanih na srpskom jeziku u poslednjoj deceniji.
Zbirka priča "Vek" je "ulančana povesnica minulog veka, manje moderna replika priča iz Hiljadu i jedne noći, a više surova bajka prošlog stoleća. Junaci ovih priča po svemu su neobični i delatni utoliko što bezuspešno pokušavaju da izbegnu sopstvenu sudbinu, da ne budu trpno stanje istorije." Gataličina priča, prema Pijanoviću, ima čvrstu sižejnu liniju, ona fokusira pojedinost, neki prelom u sudbini lika i iz njega izvodi biografski totalitet.
Taj pripovedni postupak koji na detalju podiže smisaonu i literarnu konstrukciju priče omogućili su autoru da, idući marginom istorije, uđe u njen centar.
Obračunavajući se, neupitan, sa savremenom srpskom "svirepom" literaturom, Aleksandar Gatalica je sam sebe izdvojio iz dominantne stvarnosne poetike.
- Književnost nije kopija stvarnosti, književnost je konstruktivni sistem, a ja sam arhitekta. Priču želim dobro da zategnem, da joj napravim dobru arhitektoniku, a stvarnost je tu tek u funkciji totaliteta priča. Obrazovan sam na klasičnim uzorima, i svojim pričama pravim novi i različit svet od onoga u kome živimo, rekao je autor.
28.01.04 Večernje novosti
Duh modernizma
Aleksandar Gatalica: "Najlepše priče Aleksandra Gatalice"
U poznatoj "Prosvetinoj" biblioteici "Naj" upravo su objavljene "Najlepše priče" Aleksandra Gatalice. Govoreći o ovoj knjizi dr Milisav Savić, direktor "Prosvete" je kazao da je Gatalica pisac koji pripada krugu stvaralaca modernističkog usmerenja mada je iškolovan na tradiciji klasične književnosti. U predgovoru za ovu knjigu, Petar Pijanović je napisao da ovog pisca ne zanima događaj u njegovoj pozitivnoj datosti, nego ga zanima onaj zatajni smisao koji čini da duh istorije ili poetski događaj prošlosti bude oslonac književne konstrukcije. Gatalica je kazao da on ne pripada onima koji kroz buku i bes žele da ostanu upisani u istoriju srpske književnosti. A takvih je, nažalost, najviše. Dobrih pisaca danas nema više od dvadesetak. Jer, književnost nije kopija stvarnosti da bi se iz nje uzimalo što je potrebno. Stvarnost je rđava hrana za umetnost, rekao je Gatalica.
D. S.