23.02.06 Vreme
Sevdah za Hrvoja Horvata
Fantom slobode, Hrvoje Horvat
Prošle sedmice u Beogradu je promovisana knjiga Hrvoja Horvata Johnny B. Štulić: Fantom slobode, koju je objavila hrvatska izdavačka kuća Profil, a koju u Srbiji distribuira Dallas Records. Reč je o biografiji Branimira Štulića, vođe grupe Azra i jednog od najvažnijih autora u istoriji jugoslovenske popularne muzike. Okosnicu knjige mahom čine fragmenti novinskih tekstova i intervjua sa Štulićem objavljivanih u periodici od početka osamdesetih do danas, nekolicina prepričanih anegdota, i autorove kritičke opservacije na račun Štulićevog lika i dela, za koje on u većem delu nema mnogo lepih reči. Ova knjiga u Hrvatskoj ima status bestselera, i o njoj su već ispisani brojni hvalospevi, iz kancelarije u kancelariju. O ovoj knjizi treba reći sledeće:
Autor ne zna osnovne činjenice iz Štulićeve diskografije: ne zna nazive njegovih albuma, inače ne bi napisao da se jedan od njih zove Priča o Pauli Horvat, jer se isti zove Sevdah za Paulu Horvat (str. 119); ne zna šta se na albumima o kojima piše nalazi, inače ne bi tvrdio da se na kompilacijskoj ploči Kao i jučer (single ploče 1983-1986) (a ne, kako piše, Singlovi 1983–1985, i koja nije izašla, kako piše, 1985. već 1987) ne nalaze pesme koje se na njoj nalaze (str. 138/9); niti zna osnovne podatke o izdanjima, inače ne bi napisao da je izdavač Štulićeve knjige Božanska Ilijada via Homer Beogradski sajam knjige, koji niti se tako zove niti knjige objavljuje, već beogradska izdavačka kuća Komuna (str. 182).
Autor ne poznaje Štulićev opus: ne zna naslove pesama o kojima piše, inače ne bi njegovu pesmu Pukovnik i pokojnik nazvao Pukovnik i pokajnik (str. 119), a pesmu Ako znaš bilo što preimenovao u Ako tražiš bilo što (str. 196); ne zna tačno da navede stihove iz pesama koje citira ("jeftina cuga teška pljuga", umesto "jeftina mjuza teška cuga") (str. 73); ne zna uopšte sadržaj pesama koje analizira, inače ne bi iz pesme Krivo srastanje sa istoimenog albuma navodio stih "kažu da je ukus karakter, a karakter sudbina" koji u njoj uopšte ne postoji (stih je iz druge pesme sa drugog albuma, iz Teško ovo život sa Balkanske rapsodije), uz to ga navodio pogrešno, i još napisao da su to izvorno Heraklitovi stihovi, iako Heraklit nije pisao poeziju (str. 120).
Autor ne zna osnovne podatke iz Štulićeve biografije, inače ne bi napisao da je on u Skoplju živeo do pete godine, jer je tamo i u školu išao, i znao bi da tačno napiše naziv mesta u Holandiji u kojem ovaj danas živi (dakle, nije Hauten, nego Houten, izuzev ako ga autor ne piše po srpski, što je malo verovatno).
Autor falsifikuje dokumente, inače ne bi, za potrebe svoje teze, kontradatirao u knjizi jedno Štulićevo privatno pismo iz prve polovine osamdesetih na početak devedesetih.
Autor nema smisla za humor, inače ne bi pomenuto pismo uzimao kao dokaz za bilo šta.
Autoru nedostaje osnovno obrazovanje. Inače bi znao da se antička Sparta nije nalazila u Kini, jer se spartanski ustavotvorac, koga Štulić u jednom intervjuu pominje, zove Likurg, a ne Li Kung, kako je ovaj ili pogrešno prepisao ili pogrešio pri čitanju.
Autor nema sluha, inače ne bi napisao da je pesma Naizgled lijepa sa Filigranskih pločnika jedna od najgorih koje je Štulić snimio.
Ali autor zato neguje originalan stil, uočljiv u rečenicama tipa "pjesme su razinom hitoidnosti bile prava riznica pop-preciznosti".
Autor selektivno navodi činjenice, inače bi u knjizi naveo reči kojima je ugledni hrvatski glazbenik Ivan Piko Stančić svojevremeno javno pretio da će Štuliću nožem urezati šahovnicu na čelo, a ne bi Stančića proglašavao Štulićevom žrtvom.
Autor nema obraza, inače ne bi Štulićevu majku i sestru razvlačio po knjizi.
Autor se kreće u sumnjivom društvu, inače mu knjigu ne bi promovisali Darko Glavan i Jajo Houra.
Ipak, autoru treba odati priznanje što je u knjizi od zaborava sačuvao brojne zanimljive iskaze pomenutog Glavana, ali i drugih, kakav je onaj u kojem Glavan suprotstavlja Štulićevu pesmu Balkan rezultatima hrvatskog referenduma i interesima hrvatskog naroda.
Što je čemu podobno i biva.
Međutim, autor, jebiga, nije previše bistar, jer bi mu inače bilo jasno da, ko god bio i kako god se zvao, nije baš pametno na Džoniju Štuliću praviti državu.
Ostalo je u redu.
Nebojša Grujičić
16.02.06 Danas
Predstavljena biografija Džonija Štulića
Fantom slobode, Hrvoje Horvat
Od pre pet dana, zahvaljujući izdavačkoj kući Dallas Records koja je preuzela distribuciju od izdavača iz Hrvatske Profila, i u domaćim knjižarama i CD šopovima moguće je nabaviti biografiju Džonija B. Štulića "Fantom slobode", koju je napisao rok-kritičar Hrvoje Horvat. Promocija knjige, koja je u Hrvatskoj objavljena krajem novembra i za nešto više od mesec dana prodata u fantastičnih 5.000 primeraka, što je čini bestselerom, u Beogradu je održana juče u Domu omladine. Govorili su autor Hrvoje Horvat, glavni urednik Profila Drago Glamuzina i PR Ivica Prtenjača, kao i rok-kritičar i direktor Dallas Rcords Petar Janjatović.
Knjiga je objavljena u biblioteci "Biografije i dnevnici" jer je Glamuzina u razgovoru sa Horvatom zaključio da je Štulić svakako jedna od najznimljivih figura javne scene koja bi u njoj logično trebalo da ima svoje mesto. To je čovek koji je uticao jednako na muzičare, čak i one vodeće početkom osamdesetih - Bregovića i Boru Đorđevića, pošto je otpočeo politizaciju rokenrola, ali i književnike. Pored brojnih fanova, puno je i onih koji ga ne vole i ne mogu da mu oproste što je napustio Hrvatsku početkom devedesetih, nije se pozitivno izražavao o onome što se tada u njoj dešavalo i nije se više vraćao. Promocija knjige u Hrvatskoj imala je polemičke tonove i čak se ni njegovi fanovi koji su učestvovali u njoj nisu mogli složiti oko mnogih stvari. Sve to uslovilo je veliki Džonijev povratak, tačnije interesovanje za njegov lik i delo u Hrvatskoj. Svi mediji pokušali su da dođu do njega iako je Štulić poznat kao neko ko ne daje intervjue, prošle godine snimljen je i jedan film o njemu, a u pripremi je još jedna knjiga. Ipak, "Fantom slobode" je, kako je rečeno, objektivna, a ne fanovska knjiga koja donosi prelomne događaje iz Štulićevog života i karijere. Tu su se našli kontradiktorni, ali i zanimljivi podaci jer, istakao je Horvat, Džoni je često bio žrtva medijskih linčeva ili hvaljen preko mere. Ipak, on smatra da je to pošteno napisana biografija u kojoj je korišćen dokumentaristički postupak sa idejom da se odstrane naslage mitova vezane za ovog kontraverznog umetnika. U tome je Horvatu pomoglo i dvadesetak sagovornika, među kojima, po prvi put, i Snježana Banović, žena sa kojom je Štulić bio u doba koje mnogi smatraju dobom njegove najveće kreativnosti - od 1981. do 1984. godine kada je napisao 110 pesama i kada je objavljen možda najbolji Azrin album - "Filigranski pločnici", na kome su mnoge pesme posvećene uparvo Snježani. Tu je i zanimljiv podatak da je 1982. Džoni Štulić ostvario najveću zaradu u zemlji - preko dva milona dolara jer se njegov album, osim što je bio među najpopularnijim, odlično prodavao. U knjizi ima sećanja i anegdota, kao i faksimila pesama zapisanih rukom. Tu su i fotograije od kojih je najstarija iz 1964. a najnovija, iz prošle godine, jeste paparaco fotografija slikana bez Džonijeve dozvole u Holanidiji gde on živi otkako je napustio Hrvatsku.Džoni je, dobivši ovu biografiju, rekao "Ovo nije niko zaslužio", što bi moglo da ima dve konotacije, ali je možda pre u njegovom stilu da on ne može reći nešto lepo o nečemu, rekao je Horvat. Knjiga nije autorizovana, ali ni cenzurisana, dodao je Drago Glamuzina. Najavljen takođe kao učesnik promocije, nekadašnji gitarista Azre Jurica Pađen nije mogao da dođe jer je u tom trenutku bio na promociji svog projekta "Četiri asa". Ipak, da je i ovde interesovanje za knjigu ogromno pokazao je veliki broj novinara, rok-kritičara, ali i poštovalaca Džonija Štulića.
I. Matijević
26.01.06 Danas
"Fantom slobode" iz Dallasa
Fantom slobode, Hrvoje Horvat
Iscrpna biografija Džonija B. Štulića "Fantom slobode" iz pera zagrebačkog novinara Hrvoja Horvata, predstavlja sveobuhvatan prikaz karijere i života najharizmatičnije figure ex-yu roka. Vođa grupe Azra je podjednako zanimljiv fanovima, kritičarima, ali i mnogim književnicima koji ne kriju da je Džoni uticao na njihovo pisanje. Osim kritičkih analiza samostalnog rada i delovanja sa Azrom, knjiga obrađuje Štulićevu čitavu karijeru, sadrži brojne nepoznate pojedinosti iz njegovog života, sećanja saradnika i prijatelja, neobjavljene pesme, rukopise i privatne fotografije, tako da predstavlja najiscrpniji zbir podataka dosad objavljen o Štuliću i Azri. Njegov rad je bio neraskidivo povezan sa političkim i kulturnim žarištima u društvu, pa tako knjiga zahvata bitno širi prostor od striktne biografije. "Fantom slobode" temeljno objašnjava fenomen Azre i nastanak Džonijevog kulta, koji s nesmanjenim intenzitetom traje i danas, iako je muziku okačio o klin i tiho živi u Holandiji.
I. M.