101 heroj svetske istorije

10.12.09

„101 heroj svjetske istorije“ knjiga britanskog istoričara Sajmona Sibaga Montefjorea predstavlja izbor 101 priče o odvažnosti i postignućima u čovjekovoj istoriji od drevnog doba do 21. vijeka. Ratnici i carice, državnici i špijuni, proroci i osvajači, ovdje se nalaze rame uz rame sa naučnicima i pjesnicima, istraživačima i slikarima, filozofima i glumcima. S pustolovinama tih junaka upoznajemo se u nizu zgodnih, duhovitih i informativnih mini-biografija. Napisana da informiše, zabavi i inspiriše svakoga, Montefjoreova knjiga „101 heroj sjvetske istorije“ jedinstven je i lični dug sto jednom muškarcu i ženi koji su mislima, riječima ili djelima ostavili neizbrisiv trag u analima ljudskih dostignuća. Knjiga je ilustrovana raskošnim slikama, fotografijama i crtežima, prepuna podsticajnih navoda iz tekstova ili govora junaka. Izdavač knjige „101 heroj svjetske istorije“ je „Laguna“, prevodilac Dejan Ćirić.
Istoričar i pisac, Sajmon Sibag Montefjore (1965) studije je završio na univerzitetu u Kembridžu. Njegova knjiga „Katarina Velika i Potemkin“ našla se u užem izboru za nekoliko prestižnih nagrada. Svjetski slavu stekao je zahvaljujući knjizi “Staljin: Dvor crvenog cara“ za koju mu je 2004. godine dodijeljena britanska nagrada za knjigu godine u žanru istorije. Godine 2007. objavio je i knjigu “Mladi Staljin”, koja je svojevrsna dopuna prethodne. Montefjore je član Britanskog kraljevskog udruženja pisaca, autor je i romana. Živi u Londonu, odakle je i govorio za “Vijesti”.
Šta je po Vašem mišljenju bio glavni kriterijum za izbor osoba koje su 101heroj?
- Ovo je subjektivan izbor. Kada imate tako puno prostora, morate napraviti listu likova koja nije konačna i kao što sam objasnio u uvodu ove knjige, ja sam se samo trudio da istoriju učinim privlačnom i da u knjigu uvedem neke priče koje nijesu poznate ljudima niti su im bliske. Moja knjiga je samo jedan uvod u istorijska uzbuđenja.
Šta znači heroizam u našem dobu? Koliko se značenje heroizma promijenilo?
- Heroizam nije u modi. Mi zapostavljamo stvarne heroje, a ističemo bezvrijedne idole umjesto njih. Mi danas živimo u neherojskom dobu, a želimo očajnički da saznamo što više o heroizmu. Jer, priče o velikim herojima oživljavaju istoriju. One u sebi sadrže moralne vrijednosti, odgovornost, svjedoče o sponama koje održavaju cjelovitost društva. Ova knjiga je slavljenje ljudske hrabrosti, dostignuća, tolerancije i stvaralaštva, ali isto tako i riznica priča i ljudi koje bi svi trebalo da poznajemo.
U knjizi „101 heroj svetske istorije“ nalaze se i: Elvis Prisli, Muhamed Ali, Sara Bernhar, Mihail Bulgakov...
- To su po mom mišljenju ljudi koji su pokazali zadivljujuću hrabrost. Vladari koje sam uključio u knjigu postigli su više od pukog ispoljavanja moći. Naučnici, iz ovog izbora, su spasili milione života i koristili su svoje znanje za opšte dobro, dok su književnici, kompozitori, pjevači, sportisti i slikari promovisali toleranciju i slobodu. Mnoge od ovih ličnosti su živjele osobenjačkim čak i neprihvatljivim načinom života. Ali, imaju prednost za razliku od predsjednika i generala, jer nijesu naredile nijednu smrt. Junaci ove knjige su predstavnici različitih vjera i nacija: hrišćana, muslimana, Jevreja, Britanaca, Amerikanaca, Indjanaca, Haićana, Albanaca, Kineza, Rusa, Arapa, Poljaka...
Svaku ličnost ove knjige prati i uokviren dodatak, tekst koji se indirektno odnosi na tu ličnost ili otkriva duh vremena u kome je živjela. Možete li objasniti ovaj postupak?
- Uokvireni dodaci koji prate svaku biografiju omogućavaju nam da otkrijemo intrigantne strane života i vremena naših heroja. Tako nas kraljica Elizabeta I upoznaje s kozmetikom XVI vijeka, Čajkovski sa stvaranjem balerine, Tomas Džeferson s prvim američkim ratom na Bliskom istoku, maršal Žukov s tenkom T-34, oruđem koje je izvojevalo pobjedu u Drugom svjetskom ratu, Bulgakov s piscima koji su bili ljekari (od Čehova do Konana Dojla), Ataturk s balsamovanim liderima, Leonida o školi za ratnike, Kir Veliki o Persijskom carstvu do ajatolaha. Sve su to zanimljivi tekstovi koji stvaraju jednu veliku sliku epohe i vrijeme junaka o kojima je riječ.

Napisali ste puno istorijskih knjiga o Staljinu. Kako vidite Staljina pod svjetlom herojizma?
- Za neke je Staljin monstrum, a za neke junak.

Mladi Kinez sa Tjenanmena
Knjigu završavate pričom o mladom Kinezu, nepoznatom i nepriznatom heroju sa trga Tjenanmen. Kako razumjeti tu završnu priču?
- Sto prvi junak iz ove knjige je nepoznati mladi Kinez koji je 1989. sam pobijedio kolonu tenkova na trgu Tjenanmen, kada su kineski komunisti razbili proteste studenata demokrata. On je nekoliko puta spriječio tenkove da se pokrenu dok konačno nijesu ugasili motore. Potom je skočio na prvi tenk da bi izgrdio zapovjednika zbog prolivanja nedužne krvi. Ime i sudbina tog čovjeka ispred tenka nikada nijesu otkriveni. Jedni kažu da je pogubljen, a drugi da još živi u Kini. Naredne godine kineski predsjednik Đijang Cemin tvrdio je da „mladić nikada, nikada nije ubijen“. Čovjek ispred tenka ostao je nadahnuće – nepoznati heroj koji predstavlja sve ostale nepoznate heroje.
Završio sam ovu knjigu tim nepoznatim herojem zato što bi ti nepriznati heroji, obični ljudi koji su učinili neobičan podvig, trebalo da zadobiju naše najveće poštovanje.
Vujica OGNJENOVIĆ