22.07.07 Danas
Čitalište
Dževdet-beg i njegovi sinovi / Vrata raja / Ćerka čuvara uspomena / Sve duše
Dževdet-beg i njegovi sinovi, Orhan Pamuk
Geopoetika, 2007.
preveo Enver Ibrahimkadić
Završio sam svoj prvi roman, Dževdet-beg i njegovi sinovi, ruke su mi se tresle dok sam prekucani rukopis još neobjavljenog romana pružao ocu da ga pročita i kaže svoje mišljenje. U to vreme otac je bio odsutan i nije bio s nama. Kad je dve nedelje kasnije stigao, potrčao sam da mu otvorim vrata. Otac nije ništa rekao, već me je iznenada tako zagrlio da mi je bilo jasno da mu se knjiga veoma dopala... Potom, kad smo se umirili i počeli da razgovaramo, otac je pribegao preterano visokoparnom jeziku da bi istakao svoje poverenje, u mene ili moj prvi roman: rekao mi je da ću jednoga dana dobiti nagradu koju toliko srećan sada ovde primam, rekao je Orhan Pamuk pri dodeli Nobelove nagrade za književnost 2006. Dževdet-begom i njegovim sinovima počela je njegova svetska slava. Ovo delo bilo je nagrađeno još u rukopisu, da bi tek 1982. bilo objavljeno pod promenjenim naslovom. Ovu knjigu Pamuk je pisao pod uticajem Tolstoja, Dostojevskog, Mana, naročito njegovih Budenbrokova. Pred nama je romaneskna saga o tri generacije jedne imućne porodice iz Istanbula. Zajedno sa promenama u životima junaka, pratimo i promene turskog društva koje polako prihvata vrednosti zapadnog sveta, presecano krizama i dilemama. No, glavni likovi ovog dela su ljudi i istorija, ali i, kao i što je uobičajeno kod Pamuka, grad, voljeni Istanbul.
Vrata raja, Alberto Mangel
antologija erotske literature
Portalibris, 2007.
Alberto Mangel, pisac čuvene Istorije čitanja, u mladosti jedan od onih mladih ljudi koji su čitali slepom Borhesu, sastavio je i ovu, po svemu neobičnu antologiju erotske priče.Godinama je Mangel prikupljao obimnu i rafiniranu kolekciju erotskih priča, sa svih govornih područja, od Japana, preko Burme, Čilea, Urugvaja, Francuske i SAD. U ovoj knjizi čitaoca očekuju erotske priče čiji su autori Onore de Balzak, Jukio Mišima, Jasunari Kavabata, Mario Vargas Ljosa, Ijan Makjuan, Anais Nin, Izabel Aljende, Milan Kundera... Na ovim stranicama istraženo je bezbroj različitih lica Erosa, snaga, suptilnost i sve varijacije ljubavi, ali i neverovatna raznovrsnost erotskih žudnji i iskustava. Alberto Mangel odabrao je najrazličitije priče, sa raznorodnim autorskim senzibilitetima. Prethodne dve Mangelove antologije bile su posvećene naučnoj fantastici., a o njemu kao priređivaču izrečeni su brojni superlativi. Očito je da je i Alberto Mangel, baš kao i njegov prijatelj i učitelj Borhes, ne samo izvanredan pisac već i vrsni čitalac.
Ćerka čuvara uspomena, Kim Edvards
Globosino Aleksandrija, 2007.
prevela Maja Kojić
Kritičar The New York Timesa, o Ćerki čuvara uspomena, napisao je da je to knjiga koju će svi voleti, a ovaj roman dobio je i više američkih nacionalnih nagrada. Ćerka čuvara uspomena saga je o jednoj porodici, koja počinje u tenutku kada supruga uglednog lekara rađa blizance - dečaka koji je zdrav i devojčicu sa Daunovim sindromom. Devojčica će od majke dugo godina biti skrivana i to je samo jedan od tokova ove savremene sage o ljubavi, porodici, žrtvovanju, strasti, očaju, samoći i samotnosti života u savremenim porodicama i savremenom društvu. Čerka čuvara uspomena priča je i o umetnosti fotografije, u kojoj otac pokušava da pronađe utehu, pošto se zauvek odrekao bolesne kćeri, koju će samo jednom videti, kroz prozor solitera u jednom gradu u američkoj provinciji. Kim Edvards u ovom delu demaskira sve - i ljubav i porodični život i ljudske slabosti, licemerja, ali i naličje naših vrlina. Ovo delo nalik je na ispovest maske savremenog sveta, u kome više kao da nema mesta ni za bogate, ni za siromašne, ni za jake, ni za slabe, ni za zaljubljene, ni za moćne, ni za umetnike. Ni za koga.
Sve duše, Havijer Marijas
Evrođunti, 2007.
prevela Aleksandra Mačkić
Ovaj roman opisuje dve po svemu neobične, sumorne i tegobne godine koje su se glavnom junaku dogodile na Oksfordu, gde je bio predavač. Oksford je grad u kome kao da protiče drugo vreme, koji je izvan sveta i svakidašnjice. Njegovi stanovnici, upečatljivi su i nesvakidašnji likovi ovog Marijasovog dela. To su Kler Bejs, udata žena i piščeva ljubavnica, na koju snažno utiču prošla iskustva i koja ne mari mnogo ni za koga osim za svog sina, dečaka Erika. Kontrapunt ovom liku je pripovedačev prijatelj, homoseksualac Kromer-Blejk, koji svet doživljava korz prizmu sopstvene snažne ironije i sarkazma, i živi stvarajući snažna iskustva i doživljaje za svoju starost, za koju već naslućuje da će biti usamljenička. No, to je tek deo upečatljive galerije portreta koje Marijas slika u ovom romanu, snažnim literarnim potezima i jarkim psihološkim bojama. Sve duše podsećaju na autobiografiju, s obzirom da su pisane stilom koji na momente podseća na ispovedni. Pa ipak, ovo je pre svega roman, u kome Havijer Marijas slaže humor, ironiju, nespokoj, misteriju i sećanja, tvoreći snažno i hipnotičko delo, koje kritičari porede sa Markesovim opusom.
Sanja Domazet
16.07.07 Vijesti
Beskrajni horizont erotskog iskustva
Vrata raja
Izdavačka kuća "Portalibris" objavila je antologiju erotske literature "Vrata raja" iz pera poznatih svjetskih pisaca. Priređivač antologije je poznati argentinski pisac Alberto Mangel. On je prikupio obimnu i rafinisanu kolekciju od 38 erotskih priča, lišenih pornografskog, sa svih govornih područja i kultura - od Japana, Burme, Čilea, Urugvaja, do Francuske i SAD.
Alberto Mangel je autor uvoda u antologiju kao cjelinu, ali i uvoda u svaku pojedinačnu priču kroz osvrt na spisateljski senzibilitet sv-akog autora.
Raznorodnost autorskog senzibiliteta doprinijela je bogatstvu antologije "Vrata raja" i dala joj posebnu boju i širinu. Na njenim stranicama (560) istraženi su snaga, suptilnost i iznad svega nevjerovatna raznovrsnost erotskog iskustva. Mangel tumači erotsko pismo svakog autora zastupljenog u knjizi. U slučaju čileanske spisateljice Izabele Aljende, koja je iz domovine pobjegla tokom Pinočeove diktature kada su sloboda govora i mišljenja bili brutalno suzbijani, erotski čin je izraz slobode pojedinca, čin otpora. Džejms Boldvin se kroz ovu vrstu proze suprotstavlja rasizmu i homofobiji, Onore de Balzak ispituje strast kroz odnos čovjeka i divlje zvijeri, Žorž Bataj skreće pažnju na erotsko u svakodnevnim radnjama, dok Harold Brodki piše o tradicionalnim ljubavnim ugovorima koji su uobičajeni u Kini, Indiji, Japanu i islamskom svijetu.
Mangel je birao priče sa najraznovrsnijim motivima: incest (Lilijana Heker), gej priča (Gari Indijana), odnos transvestita - vuka i djeteta - Crvenkape (Margarita Karapanu), darivanje sopstvenog dijela tijela voljenoj osobi u znak ljubavi (Jasunari Kavabata), dama koja njeguje ranjenog viteza (Vendi Lojon), ljubav brata i sestre (Doris Lesing), priča o erotičnoj sireni (Valeri Martin), tijelo kao imaginarno mjesto (Erik Makormak), otkrivanje erotskog čina u djetinjstvu (Ijan Makjuan), fantastična pravila udvaranja (Alberto Moravija), grijeh (Adolf Mušg), mistično iskustvo posredstvom erotskog susreta (Glorija Sovej), prostitucija (Viki Vidikas), erotika s biblijskim prizvucima (An Bilat).
U predgovoru "Vrata raja" Mangel je dao kratak istorijat erotske književnosti, kako se ona razvijala od antike (priča o Amoru i Psihi kod Apuleja, Ovidijevo "Umijeće ljubavi", hinduske "Kamasutra" i "Kalajana Malu"). U judaizmu i hrišćanstvu, podsjeća Mangel, progonstvo erosa kanonizovao je sveti Avgustin, čiji glas odzvanja kroz cio srednji vijek, a čuje se i danas, izvitoperen na cenzorskim sjednicama. Da bi erotska literatura bila uspješna, ona po Mangelu, mora da uspostavi nove konvencije, da u društvu, koje osuđuje riječima, da novo značenje i da obavijesti čitaoce o znanju koje po samoj prirodi mora da ostane lično. Ovakvo istraživanje svijeta sa jednog centralnog i savršeno privatnog mjesta daje erotskoj književnosti priličnu moć.
Alberto Mangel rođen je u Buenos Ajresu 1948. godine, a sada je državljanin Kanade. Pošto je djetinjstvo proveo u Izraelu, gdje mu je otac službovao kao argentinski ambasador, pohađao je školu u Argentini i u tom periodu je bio jedan od Borhesovih čitača. Uredio je preko deset antologija kratkih priča sa najrazličitijim temama, od fantastičnih do erotskih, i napisao nekoliko knjiga kako lijepe književnosti tako i stručne literature, među ostalim: "U ogledalu drveta: Eseji o riječima i svijetu", "Čitalačke slike", "Stigoše vijesti iz inostranstva", "Rječnik izmišljenih mjesta". Našim čitaocima dostupni su prevodi njegovih knjiga: "Istorija čitanja", "O Borhesu" i "Stivenson pod palmama".
V. Ognjenović
05.07.07 SEEcult.org
Erotske priče slavnih pisaca u izdanju Portalibrisa
Vrata raja, Alberto Mangel
BEOGRAD, 4. jula (SEEcult.org) - Izdavacka kuca Portalibris objavila je zbirku “Vrata raja” sa erotskim pricama niza poznatih svetskih pisaca, koju je priredio Alberto Mangel, a tokom letnjih meseci nudi citaocima i roman “Porodicno stablo” Kerol Kadvalader, kao i autobiografsku knjigu Nika Flina “Jos jedna usrana noc u trulom gradu”.
U knjizi “Vrata raja” Mangel je prikupio obimnu i rafinisanu kolekciju erotskih kratkih prica sa svih govornih podrucja i kultura - od Japana, preko Burme, Cilea, Urugvaja, do Francuske i SAD.
Price poticu iz pera takvih imena kao sto su Onore de Balzak, Jukio Misima, Jasunari Kavabata, Mario Vargas Ljosa, Ijan Mekjuan, Anais Nin, Izabela Aljende...
Raznorodnost autorskog senzibiliteta doprinela je bogatstvu te zbirke i dala joj posebnu boju i sirinu.
Mangel je autor uvoda u antologiju kao celinu, ali i uvoda u svaku pojedinacnu pricu kroz osvrt na spisateljski senzibilitet svakog autora.
“Porodicno stablo” Kerol Kadvalader prati pricu Rebeke Monro, 30-godisnjakinje koja radi na univerzitetu i udata je za Alistera Betertona, geneticara za koga je DNK sve. Rebeka duhovito, zanimljivo, dosetljivo i sa finim osecajem za humor pripoveda o svojoj porodici tri generacije unazad.
Hronoloski, roman se odvija u tri vremenske ravni: 40-im i 70-im godinama proslog veka, i u sadasnjosti, a epizodno se javljaju razliciti vremenski periodi pomesani kao karte u spilu. Porodicnu istoriju Rebeka prica oslanjajuci se na pisana dokumenta i sopstveno raspitivanje i istrazivanje o dogadjajima kojima nije prisustvovala.
“Jos jedna usrana noc u trulom gradu” Nika Flina je memoar, kombinacija stilova i mesavina poeticnosti i dobro iskovane naracije.
U sredistu te autobiografske knjige je susret sa ocem beskucnikom u prihvatilistu za osobe bez doma. Taj susret pokrece niz reminiscencija u kojima se preplicu utisci, posredna i neposredna saznanja i cinjenice.
Sajt Portalibrisa je http://www.portalibris.co.yu