01.01.00
Politika
27.08.2001.
Kako se kovao novac
Vujadin Ivanišević: "Novčarstvo srednjovekovne Srbije"
Izdavačka kuća "Stubovi kulture" objavila je kapitalnu monografiju Vujadina Ivaniševića "Novčarstvo srednjovekovne Srbije".
U ovoj studiji je obrađeno kovanje novca u srednjovekovnoj Srbiji od vremena kralja Stefana Radoslava do vremena despota Lazara Brankovića.
Ivaniševićev naučni poduhvat predstavlja monetarni sistem srednjovekovne Srbije, rekonstruiše okolnosti i posledice novčanih emisija tadašnjih srpskih vladara, utvrđuje odnose srpskih novčanica prema novcu u drugim evropskim državama, opisuje inflacije i druge promene vrednosti novca. U studiji, na 400 strana, opširno se prati razvoj novčarstva koji je razložen na četiri glavna perioda: kraljevski, carski, vreme oblasnih gospodara i despotski. Ivanišević dovodi u vezu istorijske prilike i vrednost novca, pokazuje koji su srpski vladari srednjeg veka kovali novac, kao što opisuje i sve srednjovekovne kovnice srpskog novca.
Ovo jedinstveno naučno delo sadrži i katalog srpskog srednjovekovnog novca i ostava novca, aukcijske procene vrednosti tog novca i reprodukcije svih sačuvanih primeraka srpskog novca iz tog perioda. U knjizi se nalazi i obiman rezime na engleskom jeziku, kao i veliki broj mapa i grafikona.
K. R.
01.01.00
Danas
31.08.2001.
O kovanju novca u srednjovekovnoj Srbiji
Izdavacka kuca Stubovi kulture objavila je nedavno kapitalnu monografiju Vujadina Ivanisevica "Novcarstvo srednjovekovne Srbije". U ovoj studiji obradjeno je kovanje novca u srednjovekovnoj Srbiji od vremena kralja Stefana Radoslava do despota Lazara Brankovica. Ivanisevicevo delo predstavlja monetarni sistem srednjovekovne Srbije, rekonstruise okolnosti i posledice novcanih emisija tadasnjih srpskih vladara, utvrdjuje odnose srpskih novcanica prema novcu u drugim evropskim drzavama, opisuje inflacije i druge promene nastale u vezi sa novcem. U ovoj studiji na 400 strana, opsirno se prati razvoj novcarstva koji je razlozen na cetiri glavna perioda: kraljevski, carski, vreme oblasnih gospodara i despotski. "Novcarstvo srednjovekovne Srbije" je vec druga monografija koju "Stubovi kulture" objavljuju u poslednje vreme.
Pre dve godine u izdanju ove kuce objavljena je monografija Smiljke Gabelic "Manastir Lesnovo".
S. D.
01.01.00
Večernje novosti
01.09.2001.
Kapitalna monografija Vujadina Ivanisevica
Kovaci novca
U opseznoj studiji, "Novcarstvo srednjovekovne Srbije", prvi put obradjeno kovanje novca i razvoj novcarstva od vremena kralja Stefana Radoslava, do despota Stefana Lazarevica
Kapitalnu i, u svojoj vrsti, jedinstvenu monografiju napisao je Vujadin Ivanisevic (1958), strucnjak za arheologiju i numizmatiku - "Novcarstvo srednjovekovne Srbije"
U ovoj opseznoj studiji, obradjeno je kovanje novca u Srbiji od vremena kralja Stefana Radoslava (1228 - 1234) do despota Lazara Brankovica (1456 - 1458). Prikazan je razvoj novcarstva u Srbiji kroz kovanja kraljeva, careva, vlastele, patrijarha, despota, ali i gradova, uz analizu podataka iz istorijskih izvora i numizmaticke gradje.
Prva kovnica srednjovekovnoga srpskoga novca, nalazila se u tvrdjavi Ras, gde je kovan novac kralja Stefana Radoslava. Kovane su dve nominale, elektron (srebrni trahej), i bilon (bakarni trahej). Radoslavljevi naslednici, Vladislav, Uros, nisu kovali novac, pa je to ucinio kralj Dragutin, koji je od 1276. kovao - dinar i to pune dve decenije.
Znacajnu novcanu reformu, izvrsio je despot Stefan Lazarevic 1402. godine, kojom, je tezina dinara, odnosno njegova vrednost znatno bila povecana. Tri decenije kasnije, novcani sistem je, ponovo, reformisan - uvodjenjem u opticaj novih dinara, ali je to kratko trajalo: nadiranjem Turaka i gubljenjem teritorija, 1458. godine ugasilo se srpsko novcarstvo, koje je predstavljalo jedno od najvaznijih novcanih trzista na prostorima Balkana. Brojne novcane vrste, koje su obelezile ovaj razvoj, svedoce i o politickoj moci i o privrednoj snazi srpskih kraljeva, careva, vlastele, gradova, i despota. Iza njih je ostao novac, cesto kao jedini izvor, i za cijeg se odsjaja krije jedan, jos uvek, neistrazen svet, - kaze Ivnisevic.