Birghite Kosović je rođena u Danskoj početkom 1970-ih; otac je Jugosloven a Dankinja je imala devojačko prezime Pedersen; u Kopenhagenu je diplomirala danski jezik i književnost; radila je kao novinarka u lsitovima Information i Press. Pre ”Dvostruke zemlje”, na kojem je radila deset godina, objavila je romane ”Legenda o Vili Valmarana” i ”Jerusalim noću”, koji je do sada preveden na devet jezika. Za roman ”Dvostruka zemlja” Birgite Kosović je 2011. dobila tri nagrade, najpre književnu nagradu lista Weekendavisen, zatim nagradu Danskog Radija, te nagradu Danske Banke.
03.08.12 Danas
Jerusalim noću i Nani prvi put na srpskom
Birgite Kosović - Jerusalim noću
Birgite Kosović, književnica i novinarka iz Kopenhagena, zahvaljujući beogradskom izdavaču NNK Intrernacional, prvi put je prošle godine prevedena na srpski jezik, a roman Dvostruka zemlja (2010) predstavila je i lično tokom 56. međunarodnog beogradskog sajma knjiga (2011).
Njen drugi, kratki roman Jerusalim noću (1999) ovih dana se pojavio sa potpisom istog izdavača, što će reći da izvesno treba očekivati i njen prvenac iz 1997. Legenda o Vili Valmarana, kao i novi roman na kome trenutno radi uz trogodišnju stipendiju danskog Državnog fonda za umetnost.
Birgite Kosović rođena je u Danskoj 1972, od oca Jugoslovena i majke Dankinje. Na romanu Dvostruka zemlja radila je deset godina - uspeh je došao odmah po objavljivanju. Za Dvostruku zemlju autorka je 2011. dobila tri priznanja - nagradu koju za najbolju knjigu dodeljuju čitaoci lista Weekendavisen, nagradu slušalaca Drugog programa Danskog radija za najbolji roman u protekloj godini, kao i priznanje Danish Bank Litterary Price.
Jerusalim noću priča je o danskom monahu Teodoru, koji, otkako ga je majka jedne zimske noći ostavila pred kapijom manastirskog doma za nahočad, sanja o drugačijem svetu i o tome da će otac doći na belom konju da ga potraži. U jednom trenutku Teodor se odlučuje za hodočašće u Jerusalim, u nadi da će tamo ponovo naći veru...
Jan-Martin Eriksen (1955) jedan je od vodećih danskih književnika - romanopisac, putopisac, esejista, polemičar, pripovedač, autor pozorišnih komada i scenarija za radio i TV drame. Debitovao je romanom Maninanija (Nani) 1985, o pankerki Nani, najavivši omiljene teme - nasilje i smrt - a kasnije menja poetiku i s „čistog postmodernizma“ preuzima stil koji se pozova na Selina, beketa, Bernharda i Malapartea. Dve godine bio je urednik časopisa Kanibal i sarađivao u uređivanju časopisa Petak. Dobitnik je doživotne stipendije danskog Državnog fonda za umetnost.
Eriksonovi romani su - po rečima Marijane Ping Huang iz Instituta za estetičke studije Univerziteta u Orhasu - primer kako se „moderni roman obračunava s bolnim, odvratnim i varvarskim“. Pored toga što je najprevođeniji živi danski pisac na srpski, dela su mu prevedena i na francuski, nemački, norveški i engleski jezik. Njegova drama Proces proti Malapartea nedavno je imala premijeru na nemačkom, u Bonu.
Roman Nani odvija se na dva nivoa, jedan se tiče konkretne radnje a drugi se bavi neukrotivim uspomenama likova. Radnja romana smeštena je u Kopenhagenu, u stanu bezimenog pripovedača, i pokriva jednu sedmicu. Uz zadah piva i dim cigareta, pripovedački subjekat „referiše“ u monologu kako mu je život besmislen i besciljan. „Devojka Nana je alfa i omega svih prisećanja; roman bi mogao da dobije i atribut pornografskog zbog detaljnih opisa njenih seksualnih avantura. U isto vreme hladni opisi koji bi inače trebalo da vrve od osećanja pružaju utisak darvinističkog i animalnog pogleda na ljubav i seks. Pored toga, knjiga se može posmatrati i kao postmodernistička igra s naturalističkim Zolinim delom Nana“, zabeleženo je u jednoj od kritika u Danskoj.
K. D. D.