
Amin Maluf je Libanac rođen 1949. u Bejrutu od roditelja Arapa katoličke vere; studirao je sociologiju i ekonomiju, bio je u svojoj zemlji novinar i ratni reporter, a 1977, pred užasima građanskog rata u svojoj zemlji, prebegao je s porodicom u Pariz. Od tada je malo putovao, a deo godine provodi na jednom od ostrva u Lamanšu gde u ribarskoj kućici piše svoje romane. Piše ih na izvrsnom francuskom, koji mu nije maternji jezik. Maluf je autor romana sa zanimljivom istorijskom pozadinom u kojima se istorijske činjenice mešaju s piščevom maštom. Njegovi se likovi često zatiču u sukobu sa vladajućim uverenjima svoje okoline i svog vremena. Prva njegova knjiga, Krstaški ratovi viđeni očima Arapa, pojavila se 1983. i odmah privukla pažnju kao svež i dotad nepoznat pogled na ovaj dvestagodišnji sukob zapadnih i istočnih kultura. Usledila su druga dela, među njima Samarkand (1988, nagrada Novinskih kuća Francuske) i Taniosova stena, roman koji je 1993. nagrađen najvećom francuskom književnom nagradom, Gonkurovom. Od njegovih dela izdvajamo i Levantski đerdan i Baldasarovo putešestvije (na našem jeziku u izdanju Lagune) i knjigu eseja Ubilački identiteti. Malufove knjige prevedene su na više od dvadeset jezika, i svuda su dobro ocenjene i od kritičara i od čitalaca.
06.04.17 Dnevnik - Novine i časopisi
"Fotelja na Seni" Amina Malufa
Amin Maluf, jedan od neosporno, najboljih savremenih pisaca koji pišu na francuskom jeziku, iako mu nije maternji i prvi Arapin (rođen u Libanu u katoličkoj porodici) kome je pripala čast da bude izabran u najelitniju instituciju frankofonskog sveta - Francusku akademiju, napisao je knjigu o svojim prethodnicima u fotelji 29, naslovljenu "Fotelja na Seni".
Uvod ove knjige, čudnog naslova i još neobičnijeg sadržaja, Maluf je započeo rečenicom koja glasi: "Ova mala knjiga rođena je iz griže savesti".
To priznanje objašnjava time što je, prema ritualu Akakdemije, bio obavezan da pristupnu besedu izgovorenu prilikom ulaska u dom “besmrtnih”, 2011. godine, posveti svom neposrednom prethodniku, velikom antropologu Klodu Levi-Strosu.
Iz svog govora je morao da izostavi čak i pasus posvećen istoričaru Žozefu Mišou, jednom od 18 prethodnika u fotelji 29 čija mu je "Istorija krstaških ratova" bila osnova za debitantsku knjigu "Krstaški ratovi u očima Arapa".
Pošto je otkrio da su mnogi među 18 akademika koji su sedeli u fotelji 29, uključujući Mišoa, danas zaboravljeni, osetio je grižu savesti prema svima za koje ga je vezivalo "moralno srodsdvo" i odlučio da im posveti pođednaku pažnju. Tako je nastala ova dragocena, zanimljiva i veoma informativna knjiga.Talentom, koji mu je i doneo najuglednije priznanje, Francuska akademija od osnivanja 1634. ima samo 40 fotelja i tek kada neko od akademika umre na njegovo mesto može biti izabran novi član, Maluf je kroz 18 poglavlja proputovao kroz živote isto toliko svojih prethodnika, i tako prošetao kroz četiri veka francuske istorije.
Veštinom koja mu je svojstvena Maluf je suvoparne istorijske činjenice ukrasio anegdotama, malo poznatim dogodovštinama iz života svojih "junaka", potresnim sudbinama, pikantnim citatima iz njihove korespondencije, ljubavnim aferama, tako da je čitanje ove knjige izuzetno zadovoljstvo.
To su prepoznali i verni čitaoci Malufovih knjiga, bilo da je reč o romanima ili esejima, i "Fotelja na Seni" se već našla u samom vrhu liste najtraženijih publicističkih-dokumentarističkih knjiga koje je "Laguna" objavila u poslednje vreme.