14.04.04 Glas javnosti
Suština judeo-hrišćanske kulture
Džon Drejn: "Uvođenje u Stari zavet"
Autor se detaljno bavi religijskim vrednostima Starog zaveta, svete knjige jevrejske religije, koju je i hrišćanska religija prihvatila kao svoju
U biblioteci "Polis" izdavačka kuća "Klio" objavila je još jedno kapitalno delo - "Uvođenje u Stari zavet" Džona Drejna, koje je sa engleskog prevela Bogdana Đukić. Drejn predaje teologiju na Univerzitetu u Aberdinu, u Škotskoj, vanredni je profesor na Morling koledžu u Sidneju, a pored dela "Uvođenje u stari zavet" i "Uvođenje u Novi zavet", objavio je i knjigu "The Bible Phenomenon".
"Uvođenje u Stari zavet" je autoritativno i pristupačno štivo kako za stručnjake, tako i za širu čitalačku publiku. Poslednje izdanje, koje je sada dostupno i našim čitaocima, značajno je prošireno i dopunjeno najnovijim rezultatima naučnih istraživanja - kako arheoloških iskopavanja, tako i istraživanjima biblista. Autor se detaljno bavi duhovnošću i religijskim vrednostima Starog zaveta, svete knjige jevrejske religije, koju je i hrišćanska religija prihvatila kao svoju, i daje precizan prikaz glavnih devterokanonskih knjiga.
Zanimljiva je njegova analiza nekih etičkih pitanja koje u odnosu na savremena zbivanja postavlja Stari zavet kao što je, na primer, problem etničkog čišćenja. Bogato ilustrovano mapama (dvadesetak mapa, od Avramovih i Sarinih putovanja do carstva Aleksandra Velikog), grafikonima i fotografijama delo ""Uvođenje u Stari zavet"" nudi informativno i sadržajno upoznavanje sa nizom spisa koji čine suštinu judeo-hrišćanske kulture.
- Ako nameravamo da u potpunosti razumemo knjige Jevrejske biblije, moramo istraživati životnu realnost sveta u kome su napisane. Prevazilazeći očevidno ljudski interes svojih pojedinačnih priča, Jevrejska biblija je duboko duhovna knjiga koja potvrđuje da ovaj svet i zbivanja u njemu nisu samo sled nasumičnih slučajnosti nego su, na neki način, delo božanskog bića koje je Bog i stvorenog sveta i istorije. Ovaj Bog, osim toga, nije opisan u vidu neke udaljene i nesaznatljive božanske sile, već je shvaćen u suštinski ličnosnom vidu, kao Onaj sa kojim ljudska bića mogu imati - i imaju - ličnosne odnose - piše Drejn u uvodu svoje knjige.
Pored uvodnog poglavlja, nazvanog kao i knjiga, Džon Drejn piše o osnivanju nacije, nastanku Izraela, podeli carstva, padu Jerusalima, novom carstvu i pokušava da da odgovore na pitanja - ko je Bog, kakav je Bog, otkrivanjem Boga u prirodi i istoriji, životu božijeg naroda (verovanje i ponašanje), analizira Bogosluženje, a u poslednjem poglavlju istražuje pitanja vere i ponašanja i obrise drugačije budućnosti.
Posebnu vrednost Drejnove knjige predstavljaju "posebni članci", koji još bolje osvetljavaju ono o čemu autor piše. Ti članci su izuzetno značajni i, nadasve, zanimljivi - Iz koliko se knjiga sastoji Stari zavet, Da li su Avram, Sara i njihova porodica stvarne ličnosti, Datovanje Izlaska i osvajanja Hanana, Priče o Davidu i Solomonu i druge.
Zvonko Prijović
01.12.03 Politika
Nauka za radoznale duhom
Novo iz Klia
Težeći da čitaocima ponudi knjige koje će ne samo biti interesantne, nego i naučne, i naučno-popularne i podsticajne, beogradska izdavačka kuća "Klio" objavila je nekoliko dela koja ne bi trebalo da ostanu nezapažena u našoj sredini. Tako je izuzetno zanimljiva nevelika, ali vrlo neobična knjiga eseja "Kasandra" koju je priredila Mari Gudo, a sa francuskog prevela Ljiljana Mirković. Kasandra, kćerka trojanskog kralja Prijama, koja je imala dar proricanja ali ju je Apolon kaznio da joj niko ne veruje jer je odbila njegovu ljubav, tragična je heroina koja je predvidela pad Troje i užase smrti, uključujući i sopstvenu. Ali, niko joj nije verovao...
Kao jedan od glavnih likova Eshilove tragedije "Agamemnon", ili Euripidovih "Trojanki", mit Kasandre kao simbol proroka kome niko ne veruje oživljava u svim teškim vremenima, posebno ratnim, u kojima simbolizuje glasove onih koji se protive užasima ali ih niko ne čuje. Knjiga Mari Gudo, u kojoj su sakupljeni eseji vrlo poznatih svetskih imena, može se nazvati i "knjigom istrage", a eseje potpisuju i čuveni medijevista Žak le Gof, kao i nemačka književnica Krista Volf koju mnogi ubrajaju u najbolje tumače antičkih mitova danas.
Sveti spis
"Uvođenje u Stari zavet" Džona Drejna, knjiga koja je u originalu od 1987. godine doživela više izdanja i dopuna, na srpski jezik prema najnovijoj verziji prevela je Bogdana Đukić. Ova knjiga bavi se osnovnim pojmovima Starog zaveta polazeći od toga da, kako kaže autor, nijedno književno delo baštinjeno iz literarne zaostavštine drevnih civilizacija sveta nije ni toliko privlačno, niti izazovno, u meri u kojoj je jevrejska biblija. Između ostalog i zbog toga što je Stari zavet, "koje kao sveti spis izuzetno poštuju" velike religije sveta – islam, judaizam i hrišćanstvo, odvajkada kao veliko književno delo bio meta radoznalosti, u, i izvan kulturnog i religijskog konteksta u kojem je nastalo.
Za čitaoce svih vremena, a autor smatra posebno za današnje čitaoce, Stari zavet je stalni izvor podsticaja na razmišljanje. Svakodnevica, uglavnom surova, podsticala je čoveka da traga za nepoznatim, a iznad svega da teži "otkrivanju novih puteva za budućnost kroz razotkrivanje duhovnih istina". Gde bi se tražile te istine? Nema sumnje, na prvom mestu, smatra pisac "Uvođenja u Stari zavet", u drevnim i ezoteričkim tekstovima koji odslikavaju drugačije svetove i načine postojanja. A sve to, uvijeno u velove tajni, nalazi se, najčešće i najviše, u jevrejskoj bibliji.
Pisac ove dragocene knjige, koja je vrhunski informativna, Stari zavet doživljava kao celu biblioteku knjiga, a ne samo jednu: u njoj se nalaze priče o brojnim junacima, ali i o najrazličitijim događanjima jer Stari zavet pokriva veliki broj vekova. Osobenost dela je i što autor upućuje čitaoca na najnovije rezultate istraživanja u više oblasti – u arheologiji, književnosti, mitologiji, istoriji... – čime proširuje priču, i nudi "linkove" preko kojih radoznali mogu da krenu dalje u istraživanja onoga što ih interesuje.
Francuska revolucija
Nije nemoguće da će na jednom od njih, onaj ko krene dalje od interesovanja za Stari zavet, ili Bibliju uopšte, u ruke uzeti i knjigu "Sociologija religije" Malkolma Hamiltona, uglednog britanskog antropologa i psihologa (prevod s engleskog Đorđe Trajković). Neizbežno je ovo delo preporučiti studentima, ali isto tako nemoguće je preskočiti savet da treba da ga pročita i svako ko se iole interesuje za sociološki aspekt religije. Šta sve sadrži fenomen religije? Decenijama, sada već vek unazad, razvija se posebna sociološka (i opšta) teorija religije, i proučava se njen uticaj na jedno društvo. U kratkom pogovoru Danijela Gavrilović posebno ističe da je dobro to što je autor "Sociologije religije" posle iznošenja i komentarisanja svake teorije ili stava u sociologiji religije (Dirkem, Veber, Marks, Frojd...) dao i primere, te na taj način ovu mladu nauku učinio interesantnom i laicima. Posebnost delu daje i poslednje poglavlje u kojem autor raspravlja o sektama.
"Istorija privatnog života" grupe naučnika, priređivača Filipa Arijesa i Žorža Dibija, i urednice Mišel Pero (u prevodu Ljiljane Mirković sa francuskog jezika) došla je do četvrte knjige koja nosi podnaslov "Od Francuske revolucije do Prvog svetskog rata". Iako dotiče veliki vremenski period, ovaj tom je zanimljiv zato što je Francuska revolucija svojim pravilima i inovacijama, koje je uvodila u društvo, imala za posledicu i iznošenje mnogo toga privatnog u javno. Dokazi za to nalaze se u javnom govoru i komunikaciji (preferiranje obraćanja drugome na "ti"), odevanju, bračnim odnosima (uveden razvod)... U ovom tomu jasno se vidi i kako sa prolaskom vremena intimno i privatno izvire na površinu sve snažnije. Ono što se slutilo pred kraj 19. i početkom 20. veka, bilo da je u sferi psihičkog ili fizičkog, postaće do te mere razgolićeno da bi se sada, na početku 21. veka, moglo govoriti o procesu vraćanja na staro, ka sferama privatnog, i to vrlo strogo čuvanog od očiju javnosti.
A. Cvijić