Raj

02.02.06 Nezavisne novine

Kolja Mićević u Banjoj Luci predstavio treći dio svog prevoda Danteove "Komedije"

BANJA LUKA - Promocija treće kantike "Komedije" Dantea Aligijerija - "Raja", objavljenog u izdanju beogradske "Prosvete", a u prvom bh. prevodu Kolje Mićevića, promovisan je u utorak naveče u Koncertnoj dvorani Kulturnog centra Banski dvor u Banjoj Luci.

Mićević je tokom prošle godine u Banjoj Luci predstavio svoje prevode druga dva dijela Aligijerijevog slavnog djela, "Pakao" i "Čistilište", da bi promocijom "Raja" zaokružio svoj dugogodišnji prevodilački poduhvat inspirisan djelom italijanskog pjesnika.

"Prevođenje Dantea je za mene jedno od najvećih iskustava. Na neki način, u Banjoj Luci organizujemo Danteovsku akademiju, univerzalnu manifestaciju, jer je Dante bio veliki pomiritelj koji je povezao sve religije", istakao je Mićević.

Aligijeri je, kaže on, u svom djelu opisao Beatriče, izrazito zagonetnu ženu, za koju Mićević kaže da je univerzalni simbol svih pripadnica ljepšeg pola.

"Dok sam prevodio "Komediju" slušao sam mnogo muzike. Mogu reći da se muzika Baha i Mocarta najbolje uklapa u muziku Danteovih stihova", kazao je Mićević.

Promociju "Raja" svojim nastupom obogatili su Kamerni hor i orkestar "Arion" pod dirigentskom palicom Muharema Insanića, violinistkinja Natalija Knežević, sopran Biljana Knežević, bariton Dejan Heraković te pijanisti Arijana Avramović i Arsen Čarkić.

Počast Danteu Aligijeriju odao je i Pavle Aksentijević, poznati pojac iz Beograda, koji je, između ostalog, izveo kompoziciju "Dobrota je u svemu" Hildegarda fon Bingena.

Stanislava Gavrilović, pjesnik iz Banje Luke, pročitala je prisutnima pjesme iz svoje još neobjavljene zbirke "Teatar neznalice", među kojima se našla i "Miris osećanja" posvećena nedavno preminulom pjesniku Dušku Trifunoviću.

Ovaj književno-poetski spektakl organizovali su banjolučka Muzičko-scenska agencija "Arion" i "Prosveta" iz Beograda, pod pokroviteljstvom grada Banja Luka.

A. BASARA

25.01.06 Pobjeda

Treći, posljednji dio "Božanstvene komedije" Dante Algijerija, "Raj", publikovan je u izdanju "Prosvete", koja se pruhvatila ovog značajnog zadatka da objavi novi prevod Kolje Mićovića tog fundamentalnog djela zapadne književnosti.
Urednik izdanja Mirjana Milosavljević istakla je da je svaki novi prevod jednog ovako važnog djela prvorazredni kulturni događaj, a to uključuje i ovaj, koji je prevodilac nazvao "preorkestracijom".
Ona je podsjetila da Dante spada među humaniste koji istovremeno pripada nasljeđu srednjevjekovne kulture, ali nagovještava novu epohurenesanse sa drugačijim odnosom prema čovjeku. Dante je svoje kapitalno djelo napisao u 14. vijeku i kroz "Pakao", "Čistilište" i "Raj" dao sliku zagrobnog svijeta kako ga je tumačila srednjevjekovna teološka misao, rekla je Milosavljević i dodala da "Komedija" ukupno ima 100 pjevanja, svaki dio po 33, dok "Pakao" sadrži i uvodno. Pjevanja su komponovana u tercinama, a svaki stih ima 11 slogova što od prevodioca iziskuje veliko znanje, istakla je ona.Citirajući recenzenta Predraga Matvejevića, Milosavljević je konstatovala da je knjiga, pored virtuoznog prevoda, dopunjena izvanrednim proporatnim komentarima, u kojima je Mićović ispoljio vanserijsku erudiciju koja se iskazuje ne samo u poznavanju cjeolokupnog Danteovog opusa već i istorijskog, konteksta, teoloških, filozofskih i mitoloških referenci. Mićović je otkrio da ga Danteov opus okupira od mladosti, a da je na prevođenje "Komedije" utrošio više od 13 godina. On je ovo djelo prvo preveo na francuski jezik, a tek zatim na srpski i smatra da samim činom prevođenja nije završen njegov rad na tumačenju Dantea, čemu će posvetiti najmanje još jednu deceniju. On je skrenuo pažnju na crteže akademika Vladimira Veličkovića koji upotpunjuju knjigu i na svoj predgovor, u kome je naveo da prevod Dantea posvećuje astrofizičaru Stivenu Hokingu, jer su obojica istraživala dvije najvažnije misterije-beskraj i vječnost.
Dante polazi od teze da je postojbina duše nebo, odakle ona silazi u nas. Duša po dolasku na zemlju ima dvije osobine: razum i težnju. Duša teži dobru, ali ne zna da ga razlikuje. Iz neznanja se rađa zlo, a ono se po Danteu nalazi u materiji odnosno čulnom uživanju. Dobro se nalazi u duhu, najviše dobro je Bog, a njemu teži svaka duša. Podsjetimo, u raju je boravište blaženih dusa. Postoji hijerarhijski red u savršenstvu duša i to savršenstvo je utoliko veće ukoliko je više nebo na kome se nalaze. Samo na prvom nebu i na Empireju duše se pojavljuju pred Danteom u ljudskom obliku, a na ostalim su one predstavljene svjetlima različite jačine, odnosno one su tu predstavljene kao čista suština. Na Zvjezdanom nebu Dante vidi trijumf blaženih duša odnosno Hristov trijumf, a na Prvom pokretnom nebu vidi Boga u središtu anđeoskih hijerarhija. Anđeli prve hijerarhije, serafimi, kerubini i andđeli prestolja nalaze se na odgovarajućim nebesima (Empireju, Prvom pokretnom nebu i Zvjezdanom nebu). Anđeli druge hijerarhije, odnosno anđeli poglavarstva, moći i gospodarstva borave na Jupiterovom, Marsovom i Sunčevom nebu, a anđeli treće hijerarhije, odnosno anđeli kneževi, arhanđeli i anđeli su na Venerinom, Merkurovom i Mjesečevom nebu. Dakle sve duše se nalaze na desetom nebu, Empireju, raspoređene u obliku rajske ruže oko Bogorodice. Na osmom nebu Dantea ispituju sveti Petar i sveti Jovan o tri teološke vrline. Pošto je pokazao da potpuno shvata i prihvata vjeru, nadu i ljubav, prelazi preko Prvog pokretnog neba u Empirej, i tu ga ne vodi više Beatriče već sveti Bernard. On tu posmatra tajanstvenu Rajsku ružu. Sveti Bernard moli Bogorodicu da oslobodi Dantea bilo kakve smrtne sjenke i tako pjesnik može da se približi Bogu, da razumije najveće tajne vjere - duboko jedinstvo stvorenog svijeta, jedinstvo tri božanske ličnosti u jednoj, spajanje božanskog i ljudskog u Hristu, sve dok se na vrhuncu ekstaze, izvan sebe, ne izgubi u Bogu i potpuno uklopi u harmoniji univerzuma stopivši se sa ljubavlju koja pokreće Sunce i ostale zvijezde...
"Božanstvena komedija" ne pripada ni jednoj generaciji. To je ispovijest čovjeka koja je istovremeno i opšteljudska, čime se uzdiže na plan univerzalnosti. "Božanstvena komedija" predstavlja stalnu ljudsku potrebu za srećom, mirom i prosvjetljenjem.

R.K.