Nikolajevna Berberova (1901-1993), pesnik, pripovedač, romanopisac, dramaturg, memoarista, životna saputnica pesnika Vladislava Hodaseviča , istaknuti je predstavnik književnosti prvog talasa ruske emigracije. Rođena je u Sankt Peterburgu, i kao mlada pesnikinja pripadala je krugu tada slavnog Gumiljova. Udaje se za jednog od najznačajnijih pesnika toga vremena, Vladislava Hodaseviča (1886-1939) i sa njim emigrira iz Rusije 1922. Prve godine žive kao gosti kod Hodasevičevog prijatelja Maksima Gorkog u "Berlinu, Pragu, Marijenbadu, Veneciji, Rimu, Parizu, Londonu, Belfastu, Sorentu", da bi se definitivno nastanili u parizu 1925. godine. Nakon rastanka sa Hodasevičem 1932. godine, Berberova se ponovo udaje 1937. za N. V. Makejeva, bivšeg poslanika Državne dume, ali se i ovaj brak raspada posle desetak godina. Krajem 1950. sa svega 75 dolara u džepu, Berberova prelazi u SAD gde predaje rusku književnost najpre na Jejlu, a potom na Prinstonu.Sve vreme se bavila književnošću u svim žanrovima (pesme, priče, romani, novele, memoari), ali tek sredinom osamdesetih godina njeno delo na Zapadu počinje da postiže veliki zaslužen uspeh, a tek posle 1989. godine objavljuje ih i u domovini.Sabrana dela Nine Berberove u ovom obliku pojavljuju se prvi put na srpskom jeziku u sedam tomova: I Romani (Knjiga o sreći, Poslednji i Prvi, Gospodarica, Olujn rt), II Bijankurski praznici. Priče koje nisu o ljubavi. III Klavirska pratnja i druge novele (Klavirska pratnja,Trska koja misli, Crna bolest i druge), IV Kurziv je moj (memoari), V Čajkovski (biografija), VI Gvozdena žena (biografija baronice Budberg), VII Ljudi i lože (Ruski slobodni zidari u XX veku).
01.01.00
Glas javnosti
26.12.2001.
"Klavirska pratnja i druge novele", prva knjiga Sabranih dela Nine Berberove
To je bio njen vek
Kao deo ruske emigracije, Berberova je u svoje delo utkala i mnoge priče izgnanika, rasejane ruske inteligencije, među kojima su bili Hodasevič, Šklovski, Pasternak, Beli...
Prvu knjigu Sabranih dela ruske spisateljice Nine Berberove (1901-1993), koje planira da objavi beogradska izdavačka kuća "Paideia", čini zbirka priča "Klavirska pratnja i druge novele", u prevodu Duška Paunkovića. Dug životni vek, moć opservacije i književni talenat, učinili su delo Nine Berberove svedočanstvom 20. veka koji je za spisateljicu bio: "Vek koji sam zavolela, koji još volim, moj vek...".
Kao deo ruske emigracije, Berberova je u svoje delo utkala i mnoge priče izgnanika, rasejane ruske inteligencije, među kojima su bili Hodasevič, Šklovski, Pasternak, Beli... Tako se na početku njenih prvih Sabranih dela, koja su izašla kasno, tek 1985. u Francuskoj, nalazi zbirka "Priče iz izgnanstva". Sabrana dela su potom objavljena u dvadesetak zemalja učinivši spisateljicu svetski slavnom.
"Priče iz izgnanstva" su i prva njena knjiga objavljena u Rusiji, ali posthumno 1994. godine. Prema uvodnoj priči, "Klavirska pratnja", Klod Miler snimio je 1992. godine film. Nina Berberova napisala je i veći broj biografija: "Gvozdena žena"(o baronici Budberg), "Aleksandar Blok i njegovo doba", "Čajkovski", "Borodin"...
Najpoznatija je svakako autobiografija "Kurziv je moj". Berberova je pisala i eseje kao što je "Afera Kravčenko", gde govori o burnim događajima iz 1949. godine, iznoseći na videlo pravu sliku komunističkog režima. Tu su i "Ljudi i lože" o ruskim slobodnim zidarima u 20. veku. Pisala je i poeziju, jedan pozorišni komad "Gospođa", prevodila je Tolstoja i Dostojevskog, a napisala je i veliki broj tekstova za novine ruske emigracije, književne članke, a naročito novele koje ni danas nisu sve prevedene, niti objavljene na francuskom.
LJ. P.
01.01.00
Danas
05-07.01.2002.
Iz Paideie
Klavirska pratnja Nine Barberove
"Klavirska pratnja i druge novele" spisateljice Nine Berberove, najnoviji je naslov izdavačke kuće Paideia. Petar Živadinović, prvi čovek Paideie istakao je da se ovo delo pojavljuje na sedmogodišnjicu postojanja ove izdavačke kuće, a da Paideia i dalje ima tendenciju da radi kao da je u Srbiji Evropa i da živi isključivo od svojih izdanja. Živadinović je dodao da će od iduće godine Paideia krenuti sa izdavanjem džepne knjige, da bi i najsiromašniji gradjani mogli da kupuju najbolje naslove svetske literature u dzepnom povezu, po znatno povoljnijim cenama.
Govoreći o "Klavirskoj pratnji i drugim novelama" Berberove, prevodilac ove knjige sa ruskog, Dusko Paunković, istakao je da je sama Berberova smatrala da joj najbolje leži duža priča, a da su njene novele mahom okrenute životu u emigraciji. Paideia će do kraja januara objaviti sabrana dela ove u svetu veoma priznate spisateljice, koja obuhvataju sve romane koje je ona napisala, biografiju Čajkovskog, većinu novela autorke, knjigu "Ljudi i lože" (o ruskim slobodnim zidarima u XX veku), biografiju baronice Budberg, "Gvozdena zena", kao i čuvene memoare "Kurziv je moj".
S. D
01.01.00
Glas-javnosti
25.01.2003.
Objavljena sabrana dela Nine Berberove
Privilegovani svedok veka
Slobodanki Draškoci, za prevod memoara "Kurziv je moj", nagrada "Jovan Maksimović"Zar nije dalekih tridesetih godina bilo umova dovoljno radoznalih - koji pri tom govore ruski, doduše - da čitaju loše novine ruske emigracije i otkriju predivne novele Berberove?... Još od dvadesetih godina niko nije želeo da sluša krike tih belih plemića koji nisu uživali naklonost pariske inteligencije.
Danas, kada je Lenjingrad ponovo postao Sankt Peterburg, grad njenog detinjstva, stara gospođa postala je svetski poznata" zapisao je 1993. godine Mišel Polak u časopisu "Nuvel observater", povodom zakasnelog otkrivanja dela jedne od najznačajnijih književnica ruske i svetske književnosti 20. veka, Nine Berberove.
Taj otkriveni opus načinio je od Berberove privilegovanog svedoka čitavog jednog veka. Njena sabrana dela na srpskom jeziku ("Čajkovski, biografija", "Klavirska pratnja i druge novele", "Bijankurske svetkovine", "Ljudi i lože, Ruski slobodni zidari u 20. veku", "Gvozdena žena, biografija baronice Budberg", "Romani" i memoari "Kurziv je moj") nedavno je objavila i "Paideja".
Predstavljajući opus Nine Berberove Petar Živadinović, direktor "Paideje", naglasio je da su sabrana dela "ove izuzetne žene čiji se književni talenat ogledao u mnogim žanrovima" sigurno najveći izdavački poduhvat te kuće od kada je ona 1994/95. osnovana i zahvalio se prevodiocima, bez kojih "ovako nešto ne bi moglo da bude realizovano".
Na poslu prevođenja dela Nine Berberove radilo je nekoliko prevodilaca. Između ostalih i Slobodanka Draškoci koja je za prevod memoara "Kurziv je moj" nedavno dobila nagradu udruženja prevodilaca "Jovan Maksimović".
I. S.
