knjizara.com
Bjanka Garufi

Bjanka Garufi rodila se u Rimu 21. jula 1918; majka joj je, Đuzepina Melita, bila Sicilijanka, jaka i nezavisna žena koja je jedina, od mnogobrojne porodice, preživela zemljotres iz 1908, pošto nije bila kod kuće. Školu pohađa u rimskom internatu; leti se vraća u Letojani, nekoliko kilometara od Taormine, u veliku majčinu kuću iz osamnaestog veka.S dvadeset godina piše svoje prve pesme, nakon kojih u pravilnom ritmu, kroz godine, slede mnoge druge, sve sabrane, 1992, kod izdavača Vannija Scheiwillera (Se non la vita. Poesie 1938–1991; dr. izd. 2003). Poema Spirala i sfera pojavila se ranije u časopisu Communita (1944), a zbirka Uže (1944–1945) objavljena je 1965, isto kod Vannija Scheiwillera. Svoj prvi roman, još uvek neizdat, Poshumna knjiga, povoljno ocenjen od Čezara Pavezea, piše 1945.U Rimu pod nacističkom okupacijom, Garufijeva aktivno učestvuje u Otporu, uz Fabricija Onofrija, istaknutu ličnost Italijanske komunističke partije. Tokom 1945. radi kao sekretarica u rimskom sedištu izdavačke kuće Einaudi, u Via Ufiči del Vikario br. 49, i tu upoznaje Čezara Pavezea, koji za nju piše kratki kanconijer Zemlja i smrt (devet pesama napisanih od 27. oktobra do 3. decembra 1945) i s njom se spori povodom značenja i značaja mita; otuda i Dijalozi sa Leuko, započeti 13. decembra 1945 (Veštice), završeni 31. marta 1947 (Ljudi), i objavljeni u novembru iste godine. Posveta na primerku poslatom Bjanki Garufi rasvetljava ulogu koju je ona imala u nastanku ovih „malih dijaloga“: „Za Bjanku – Kirku – Leuko-Paveze-nov. ’47.Između februara i aprila 1946. piše sa Pavezeom u četiri ruke roman Velika vatra, koji će biti objavljen tek 1959; on će imati, zahvaljući Garufijevoj, svoj nastavak, drugačiji od onog koji su oboje inicijalno imali u vidu, i izlazi iz štampe pod naslovom Fosil (Einaudi, 1962; francuska verzija u prevodu same Garufijeve, Le fossile, Mercure de France, Pariz 1965). Njen poslednji roman, naslovljen Rosa cardinale (Longanesi, Milano 1968), ima za glavnu junakinju mladu ženu po imenu Sandra i razvija situacije i teme autobiografskih implikacija: „Detinjstvo na Siciliji s babom zaluđenom spiritizmom, adolescencija u Rimu u miljeu naprednih intelektualaca, ljubav založena, ali u isto vreme i lišena iluzija“, i slično.Intenzivna je i uspešna njena delatnost prevoditeljke s francuskog (dovoljno je pomenuti imena Klod-Levija Strosa, Simon de Bovoar, Morisa Saksa, Monik Lanž, Žaka Šarbonijea). Važna su, počev od sedamdesetih godina, njena putovanja i boravci u Parizu, Njujorku i na Dalekom istoku; u Hongkongu, tokom 1969, pokreće i vodi naredne tri godine lektorat za italijanski jezik i kulturu pri kineskom univerzitetu. Vraća se u Rim 1974. i piše pozorišni komad o stanju žene i ženskoj emancipaciji; taj komad, pod naslovom Feminacija, prikazuje RAI i reprizira ga više puta.Diplomira 1951. na Fakultetu za književnost i filozofiju u Mesini s tezom Struktura i dinamika ličnosti u psihologiji Karla Gustava Junga; napisala je mnogo ogleda o Jungovoj psihoanalizi („Rivista di Psicologia Analitica“, „Journal of Analytical Psychology“, „Anima“, itd.), učesnik je brojnih konferencija, u Italiji i inostranstvu, priredila je nekoliko publikacija (pomenimo barem onu o Džejmsu Hilmanu, San i donji svet, EST, Milano 1996).Počev od ranih sedamdesetih posvećuje se struci jungovski orijentisane psihoterapeutkinje, bila je potpredsednica IAAP-a (Međunarodnog udruženja za analitičku psihologiju). Bavila se psihodramom i grupnom psihoterapijom.

autor Bjanka Garufi

1 naslova [prikazano 1-1]

Bjanka Garufi, Čezare Paveze

Broširani povez, Laguna, 2016, ISBN: 978-86-521-2452-7, latinica
Jedna od najpotresnijih ljubavnih priča u kojoj se prepliću stvarnost i fikcija.
Prvi put na srpskom jeziku
To što sam patio zbog Silvije ...
U korpu

424 din

Stara cena:499 din

Ušteda:75 din (15%)