23.11.03 Dnevnik - Novine i časopisi
Težnja ka savremenom muzeju
Gerald Mat, Tomas Flac, Judita Lederer: "Menadžment muzeja - umetnost i ekonomija"
Period tranzicije je i institucije kulture i umetnosti suočio sa potrebom promene organizacione strukture i načina rada i rukovođenja. Nova muzeologija ima zadatak da demistifikuje muzeje kao “zatvorene hramove” u kojima je “utamničeno” nacionalno blago, poveća broj posetilaca, i uveća obim muzejskih aktivnosti prema javnosti. Potreba za kvalitetnim, modernim kadrovskim menaymentom koji polaže rezultate i preuzima odgovornost, postavlja se kao novi programski imperativ. Nova reformska načela podstaknuta su sve većom zainteresovanošću publike za umetnost, tempom kojim se ona razvija i stiče, kao i sve jasnijim shvatanjem da muzeji postaju istinski kulturni centri zajednica.
Za razliku od vremena kada je muzej prevashodno predstavljao “kulturni arhiv društva”, on danas prerasta u tvorevinu modernog društvenog opredeljenja, koja postaje konkurentna sve brojnijim medijskim događajima. Ukoliko muzej kao kulturnu instituciju želimo da očuvamo kao mesto na kojem se “sakuplja, čuva i obrazuje”, onda moramo da je prilagodimo novim kontekstima, ne zapostavljajući zadatke muzeja i njegovu suštinu.
Kao mesto sa aurom, na kojem se neguju umetnička dela, muzej predstavlja katedralu umetnosti. Kao ustanova u kojoj se stiču znanja on preuzima ulogu škole. Kao mesto susreta sa knjigama i katalozima on je i biblioteka. Kao kombinacija izložbe, prodavnice i restorana, muzej može predstavljati i mesto za zabavu i uživanje. Pošto se u pojedinim muzejima ponekad proizvodi savremena umetnost, muzej je i javni atelje, a s obzirom na to da izlaganje dela u muzeju povećeva ugled umetnika, on ima veliki uticaj na odnos snaga i obrazovanje cena na tržištu umetničkih dela.
Privatno preduzetništvo u oblasti unapređenja muzeja, više se ne smatra filantropskom delatnošću već jednom od marketinških aktivnosti njegovih pokrovitelja. Članovi upravnih odbora muzeja, na osnovu svojih uloga u društvenom životu mogu da se aktiviraju kao lobisti u korist muzeja, bilo da je reč o obezbeđivanju dodatnih finansijskih sredstava ili davanju dozvole za neku neophodnu građevinsku promenu.
Bogata kulturna ponuda može znatno da utiče na privlačnost i imiy regiona, odnosno grada. Tako, ukupna kulturna ponuda ili pojedine kulturne manifestacije mogu biti presudne u izboru turističke destinacije, a dodatni izdaci uglavnom dobro stojećih turista zainteresovanih za kulturu, mogućnost da se uveća profit regiona koji uspešno propagira svoja preimućstva u kulturi.
Malo je poznato da Austrija veći deo svog nacionalnog dohotka ostvaruje posetama stranih turista njihovim muzejima ili festivalu u Salzburgu (Mocartov rodni grad), nego prodajom aranžmana za boravak u svojim čuvenim skijaškim centrima. Svojevremeno su se, vlasnici trgovina smeštenih u ulici koja povezuje firentinsku katedralu sa galerijom Ufici, odrekli ukrašavanja glavne ulice uoči novogodišnjih praznika, i izdvojili milijardu lira koliko je bilo potrebno da se jedna Botičelijeva slika u galeriji vrati u prvobitno stanje.
Otvaranjem depadansa njujorškog muzeja Gugenhajm u baskijskom gradu Bilbao, taj lučki grad sa teškom industrijom na severu Španije, ostvario je iznenađujući napredak. Gugenhajm Bilbao je postao novi zaštitni znak zemlje Baska i trenutno ostvaruje značajni deo bruto društvenog proizvoda regiona. Ne treba, pri tome, zanemariti ni zaradu koju ova impresivna građevina, rađena po projektu američkog arhitekte Frenka Gerija, ostvaruje služeći kao scenska podloga u reklamnim spotovima mnogih značajnih svetskih brendova, ili čuvenih visokobuyetnih filmova (prvi kadrovi jednog iz serijala o Yemsu Bondu - “The World is not Enough”).
Još od 19. veka naovamo, javnost je jednodušna u tome da su umetnički muzeji, uporedo sa operskim kućama i koncertnim dvoranama, jedna od glavnih pogodnosti velegradskog života. Sve veći broj ljudi kupuje umetnička dela, a kolekcionari vole da vide kako se vrednost njihovih tekovina potvrđuje kroz muzejske zbirke i izložbe. Da bi privukli poželjna privatna lica, korporacije i turiste, promućurne opštine danas shvataju da se moraju postarati mnogo više nego samo za ekologiju, probleme parkiranja i druge oblike infrastrukture. Kulturna klima mora da bude privlačna. Postojanje muzeja novog doba je jedan od načina da se to ostvari.
Siniša Kovačević