Magični krug

22.04.06

Roman “Magični krug” američke spisateljice Ketrin Nevil prati sudbinu Arijel Ben koja poslije ubistva rođaka postaje jedini baštinik porodičnog nasljedstva - tajanstvenih rukopisa, koji su je doveli u centar međunarodnih spletki. Enigma rukopisa proteže se kroz vjekove, baš kao i ovaj roman u kome se razotkriva jeziva istina nadolazećeg milenijuma. “Magični krug” bio je roman godine u Australiji i Španiji, a nedavno je doživio novo izdanje (meki povez) kod novosadskog “Solarisa” (prevod Mirjane Živković).
Ketrin Nevil je uspješna poslovna žena u američkom bankarstvu i biznisu. Stručnjak je za kompjutere i direktor Američke banke. Svoje romane više godina promišlja, proučava ogromnu građu na višeslojnim nivoima. Pored “Magičnog kruga”, napisala je i “Osmicu” i “Proračunati rizik”, ovi romani bili su inspiracija Den Braunu za “Da Vinčijev kod”. Za “Vijesti” Ketrin Nevil je govorila iz SAD.

Kažete da je “Magični krug” Vaša knjiga vode. Možete li nam to pojasniti?
- “Proračunati rizik” je moja knjiga zemlje - o novcu, predmetima, materijalnom svijetu; “Osmica” je knjiga vazduha, o muzici, zvuku, duhu; a “Magični krug” je moja knjiga vode bavi se erom Vodolije - prolivanjem vode - Dionisom, bogom vlage, plimskim talasima, uraganima, lomljenjem brana i zidova, sve što izazivaju talasi promjena, predviđeni mitovima i koji prate novu eru, kao što možemo vidjeti čak i danas. Moja sljedeća knjiga biće o vatri. Biće to nastavak “Osmice”, a naslov je “Mantra”.

“Magični krug” je roman o Uranu i uranijumu, a takođe i o nuklearnoj energiji. Zašto ste izabrali baš te teme?
- Došla sam na ideju o “Magičnom krugu” dok sam radila na nuklearnom istraživanju tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka. Svakog dana smo radili na pretvaranju materije u energiju i na pozitivnim stvarima koje su rezultirale tim procesom. Onda se desila nuklearna katastrofa na ostrvu Tri milje, i mogli smo vidjeti negativan uticaj te transformacije. Isti ishod, u stvari, nalazi se u osnovi svih alhemija.
Neočekivano puštena energija iz tvari u toj kritično preokrenutoj tački bila je i predskazana u antičkim mitovima, i čak što više, kao što su neki pretpostavili i u Bibliji. “Magični krug” govori o transformaciji koja će nastati ako budemo pokušali da spriječimo tu fazu u ciklusu.

Adolf Hitler se pojavljuje u jednom dijelu romana “Magični krug”. Po čemu je on bio interesantan da ga pominjete u ovom kontekstu?
- Ja zapravo nijesam imala plan da uključim Hitlera - smatrala sam da mu je u istoriji posvećeno isuviše pažnje, njegovim pogledima na bilo šta, od Vagnera do genocida. Nijesam željela da raspravljam o ratu i posljedicama, jer to su najbolje dokumentovani događaji te vrste u istoriji. Međutim, odlučila sam da dijelom romana koji se bavi sadašnjošću skrenem pažnju na eon - 2.000 godišnji ciklus, u kome promjene počinju u osvit 20. vijeka - na posljednjih pet stepeni vrha nebeskog zodijaka o kome su govorili i stari narodi.

Koja je bila Hitlerova uloga u ezoterijskom mišljenju Trećeg rajha? U romanu pišete o simbolici njegove smrti...
- Najprije moram reći da ne smatram da se Hitler površno bavio okultizmom ili misticizmom. Umjesto toga, kao što sam rekla u prethodnom odgovoru, on je prizivao arhetipske slike tevtonske mitologije - priče o Hermanovoj stazi (Irminsulu), gdje su Tevtonci odbili Rimljane, kod Teutoborgvalda. (Postala sam svjesna te priče jer mi se desilo da živim u Teutoborgvaldu, baš kada je pao Berlinski zid!) Poznata priča o noći u kojoj se oslobađaju duhovi, a o kojoj piše i Gete u prvom dijelu “Fausta” dešava se 30. aprila, na May Eve (to je Noć mrtvih, jedini paganski sveti dan koji nije preveden u hrišćanski kalendar i zadržao je svoju iskonsku moć i značenja, prim.a.) i u toj noći Hitler i Eva su izvršili samoubistvo. Ezoterici su oduvijek znali da je to značajan datum. Za čovjeka koji je proučavao njemačku mitologiju i čak otkrivao svojim prijateljima skrivene poruke u djelima kao što je “Die Meistersinger” (“Majstori pjevači”, opera Riharda Vagnera, prim.a.), gdje jedna od heroina nosi ime Eva, moglo se i posumnjati da planira odlazak nalik božanskom. Sjetite se da je on takođe zahtijevao da njegovo tijelo bude spaljeno - što predstavlja žrtvovanje u svakoj kulturi, uključujući i tevtonska i vedska pravila.

Radnja “Magičnog kruga” završava se 1989. godine kada je srušen Berlinski zid. Koliko je ovaj događaj važan u krugu Vašeg romana?
- To je bilo savršeno. Ja sam već pisala “Magični krug” o eonu i o tome šta veliki mitovi svih kultura kažu šta će se desiti kada se eon preokrene. Moj suprug, Karl Pribram bio je sa mnom u Njemačkoj i on je znao o čemu ja pišem. Vidjeli smo sve te profesore iz Istočne Njemačke kako prelaze svojim sovjetskim automobilima i oni su govorili: “Ljudi slikaju po zidu, odlamaju zid, prošli smo kroz zid - zid je pao”. Karl me je pogledao i rekao: “To se i desilo. Sve što si ti prorekla!” Ja sam rekla: “Ja nijesam to prorekla: ruski mitovi, mitovi američkih domorodaca, indijski, mormonski - svi su oni prorokovali to što se desilo - neočekivani plimski talas promjene”. I to nije bilo sve što su ti mitovi predvidjeli, međutim, mi smo još uvijek na plimskom talasu promjene. Uragani, plimski talasi, ruše brane, nasipe i zidove, i krute civilizacije.

Zašto su u modernom dobu mitovi toliko važni?
- Odgovoriću Vam sa nekolio tuđih citata.
Bakminster Fuler je rekao: “U naučnim prognozama postoji princip srodan streljaštvu, strijela ide nazad onoliko koliko je možete da povučete, a naprijed, onoliko koliko možete da je odbacite”.
Mitovi nijesu priče i bajke, oni su zapažanja naših predaka o svijetu prirode, a mi često imamo samo zapis o njihovim iskustvima. O mitovima puno saznajemo proučavajući ih, njihova simbolička učenja odzvanjaju, i otuda mitovi u rukama pogrešne osobe postaju opasne igračke. Kao i sve što posjeduje moć - i mitovi mogu biti blagotvorni i opasni za čovječanstvo. Karl Pribram mi je iznio svoja zapažanja o onome što sam željela da ispričam o “Magičnom krugu”. Želio je to da napišem u predgovoru “Magičnog kruga”, ali ja ću iskoristiti taj citat za moju sljedeću knjigu: “Kroz istoriju mitologije svake kulture raspravljalo se o tome kako je moguće svijet napraviti boljim mjestom, i opisano je šta se može desiti u toj osobenoj tački preokreta”.
Dio mita našeg vremena je: fleksibilnost. Mitovi govore o toj tački preokreta na kojoj se mi nalazimo danas. Onaj ko uspije “ići uz bujicu”, vladaće zemljom.

Danas su postali veoma popularni romani o misterijama, teorijama zavjere, trileri. To je vrsta fenomena... Kako ga Vi objašnjavate?
- To je najstarija forma priče, a postoji takođe i najstarija forma procesa mijenjanja u zapadnom svijetu: misterije su postojale ne samo u Grčkoj i Rimu, već takođe i u Egiptu, Persiji, Indiji.
Mi nudimo sebi zapovijesti, preuzimamo rizik, ulazimo u drugi svijet ili podzemlje, putujemo kao Dante ili Odisej ili Doroti u Oz, tražimo da otkrijemo istinu, misteriju koju smo oduvijek znali, ali smo je zaboravili. Takva putovanja omogućuju veliki povratak, koji se očekuje na svakoj prekretnici.

TESLA I TEVTONSKI MIT

U “Magičnom krugu” poredite naučnika Nikolu Teslu sa Prometejom. Zašto?
- Ha ha! Ja se toga uopšte ne sjećam! Toliko toga je ugrađeno u “Magični krug”, tako da je potrebno da u potpunosti kontrolišem sebe, ne samo da pokušam da upamtim bilo šta, već da pustim informacije da idu, plove bez smetnje od strane autora!
Volim Teslu. On i Bakminster Fuler (američki vizionar, arhitekta, inovator, umro 1983, prim.a.) su veoma uticali na mene. I Marija Kiri. Vrijedno je zapažanja sve što je Tesla otkrio u Koloradu, a sve ima sličnosti sa tevtonskim mitom (Die Gotterdammerung) - Sumrakom Bogova.

HITLER JE RADIO NA ADVERTAJZINGU

- Ubrzo po početku mojih proučavanja shvatila sam da niko ne može diskutovati o 20. vijeku bez rasprave o Hitleru. On je igrao stožernu ulogu u našem približavanju eonu, prizivanjem milenijuma - hiljadugodišnjeg Rajha - koji je on upotrebljavao u svim svojim “marketinškim tehnikama”. Takođe sam počela da shvatam da svako ko je upoznao Hitlera i prezirao ga - čak i poznati istoričari i novinari - bili su na neki način fascinirani njime. On je bio poput Darta Vejdera iz “Ratova zvijezda”, “zli genije” koji se spustio sa druge planete. Niko poput njega se više nikada neće desiti. Odlučila sam da korigujem taj utisak. U stvari, iznenadilo me je koliko je bilo istinski jednostavno za običnu osobu, da prizove arhetipske slike koje odjekuju - i iskoristi ih da osvoji mnoge zemlje i pretvori ih u Armagedon. On je znao tačno šta želi da uradi i kako to da učini - to je i rekao u svojoj knjizi. On je proučavao propagandu i radio je na advertajzingu!

Vujica OGNJENOVIĆ