29.08.03 Dnevnik - Novine i časopisi
Svetski bestseleri
Svet bez milosti
Bajka – satira engleskog pisca DŽordža Orvela (1903 – 1950) objavljena 1945. pod naslovom «”Životinjska farma»” bila je prvi pokušaj da se svesno spoje politički i literarni cilj. Kritika i obračun sa tadašnjom politikom svoje domovine rezultirala je delom čija aktuelnost i ubojitost ne bledi ni danas. Pobuna životinja/četvoronožaca protiv čoveka/dvonožaca donela je i onu čuvenu rečenicu: - Sve su životinje jednake, ali neke životinje su jednakije od drugih».Opominjuća satira sada je svog dostojnog naslednika i sledbenika dobila u delu škotskog pisca holandskog porekla Mišela Fejbera (1960), posebno u romanu «Ispod kože», koji je šokantna mešavina drame, krimića, naučne fantastike, a ukupno uzeto velika metafora i društvena satira podvojenosti egzistencije savremenog čoveka. «Životinjska farma» 21. veka sablasna je slika vodzela, čudovišta koja nastaju nakon operacija i tretmana u tovilištima za jevtino ljudsko meso.
Klopka je postavljana duž puta na kome krstari glavna junakinja Ajserli. Ona je izvršilac naloga vlasnika farme i u stalnoj je tenziji: kako pronaći dovoljan broj dobrih primeraka, što će reći snažnih muškaraca/autostopera, koji će posle kraće igre biti uspavani specijalnog iglom iza sedišta i biti isporučeni krvoločnim hirurzima. Tamo će im najpre otkidati jezik, odstranjivati mošnice, a dalje je sve lako. Obrazac se ponavlja, a svaka žrtva je novi izazov i povod za demonstraciju okrutnosti sveta koji je izleteo iz šarki. Milosti nema ni prema kome i svi završavaju u čeličnim kandžama i okovima potpunog odsustva bilo kakvih ljudskih osećanja i atributa.
Šta je čovek «ispod kože», eto pitanja za ovaj jezivi antropološki ogled koji nije samo pesimističan nego uistinu jeziv. To je ono što čitaoca pomera iz ležišta i drži u stanju nemog posmatrača. Mnogo više od nedužnih stopera intrigira lik vozača smrti Ajserli, koja je isto tako žrtva dejstava nevidljivih mehanizana Korporacije Ves. I ona je izgubila sva ženska svojstva, a njene povremene pobune i rad svesti i savesti završavaju se ketmanski. Mreža je suviše dobro postavljena i zategnuta da u njoj ima mesta za bilo kakav krik i izlazak.
Tako je Fejber oko jednostavne fabule ispisao civilizacijsku jezu i moralnu provaliju u koju se survava sve što je na putu. Posebno ono što je iznad proseka i iole vredno. Samo kržljavi primerci ne pobućuju nikakav interes i oni nastavljaju svoj ples po jajima. Sve do fatalnog sudara i policijske potere koju junakinja Ajserli dočekuje ne sa iglom za ubadanje ikpatue, nego aktiviranjem dugmeta koji će sve razneti u paramparčard. NJeni nevidljivi ostaci će se kombinovati, uvek iznova, sa svim mogućim čudima koja postoje.
M. Živanović
01.01.03
Ispod kože
Šta biste rekli da vam neko u vašoj ljudskoj samodopadljivosti kaže da vi zapravo niste čovek već vodzel? I ne samo to. Vi ste i skupoceni specijalitet na trpezi bogatih vanzemaljaca koji sebe nazivaju ljudima. Zamislite još i ovo: alijeni baštine ljudsku psihologiju i naspram naše ljudske vrste odnose se identično kao ljudi prema životinjama, pa čak i ne primećuju neku veliku razliku između nas i "naše stoke".
Glavna junakinja Ajserli je vanzemaljac zaposlen u intergalaktičkoj prehrambenoj industriji. Njen zadatak je da kupi škotske autostopere - zanimaju je samo mišićavi i krupni "muški primerci" - uspavljuje ih, potom odvozi na farmu. Autostopere smeštaju u podzemnu štalu, seku im jezik, kastriraju ih i briju, te tove dok ne postanu spremni za odlazak u svemir u obliku sočnih odrezaka. Alijeni izgledom podsećaju na "naše" životinje, ali je Ajserli podvrgnuta nizu teških plastičnih operacija da bi izgledala kao vodzelka. Grudi su joj napravljene po uzoru na "sifone" porno-diva iz porno-časopisa; izgleda kao mešavina oronule starice i super modela.
Jeziva fabula romana "Ispod kože", koji je žanrovska mešavina horora, SF-a, trilera i društvene satire, po mnogim književnim kritičarima, potencira etičko pitanje odnosa čoveka prema životinjama. O tome govori i sam autor, Mišel Fejber, u jednom intervjuu: "Nezgoda s našim društvom svejeda je u tome da milioni ljudi jedu neizmerne količine mesa, bez ikakve želje da preuzmu moralnu odgovornost za način na koji je ono proizvedeno. Životinje mogu biti okrutno tretirane, pa čak i genetičkim putem pretvarane u čudovišta, dok god se to događa u tajnosti, a rezultat biva zamaskiran nekim elegantnim pakovanjem u supermarketu." U knjizi se, međutim, razmatra i element dehumanizacije čoveka, tako čestog fenomena današnjice. Mada je veoma surovo, i društvo alijena pre kušanja mora prvo da razreši moralne dileme, raščoveči čoveka i pretvori ga u samo jedan njegov segment - meso.
Umešno linearno-realističko pripovedanje Mišela Fejbera ne dopušta čitaocu da napravi pauzu. Zamka njegove naracije krije se u tome što, idući kroz roman, mi ne tražimo odgovore na pitanja "šta će se desiti" niti "šta se desilo", već "o čemu se tu zapravo radi". U svakom poglavlju, on čitaocu dobaci po jednu kockicu, koje ovaj postepeno sklapa dobijajući sliku surovog sveta.
Poput proze, i život Mišela Fejbera (1960) je pun "neočekivanih obrta". Po rođenju je Holanđanin, odrastao je u Australiji, a danas živi u zabačenoj kolibi u škotskim planinama. Posle studija engleske književnosti, za život je zarađivao radeći kao bolničar, čistač i "opitni kunić" u medicinskim istraživanjima. "Ispod kože" je njegov prvi roman - objavljen 2000. godine. Bio je u najužem izboru za Vitbredovu nagradu, a do sada je preveden na dvadesetak jezika. Prošle godine je objavio roman "The Crimson Petal and the White", koji je trenutno svetski bestseler.
N. Sejdinović