Filozofija prosvetiteljstva

14.06.03 Pobjeda

"Filozofija prosvjetiteljstva" Ernesta Kasirera nastala je u zreloj fazi autorovog djelovanja. Cilj je bio da priblizi filozofsku ali i kulturnu epohu koja je po znacaju prevazisla evropske okvire
Izdavacka kuca "Gutenbergova galaksija" predstavila je knjigu "Psiholoska teorija umjetnosti" prof. dr Predraga Ognjenovica i prevod "Filozofije prosvjetiteljstva" Ernesta Kasirera koji je uradio prof. dr Danilo H. Basta.
Vlasnik "Galaksije" Mile Barvlic je podsjetio da je Ognjenovic autor dva romana i da nastavlja taj svoj beletristicki opus, ali je prevashodno naucnik koji je niz godina rukovodio na Filozofskom fakutletu psiholoskim laboratorijom. Knjiga "Psiholoska teorija umjetnosti" je suma tih istrazivanja.
Ognjenovic je objasnio da je psihologija oduvijek bila zainteresovana za umjetnost, odnosno sta je smisao umjetnosti, sta je umjetnicko djelo, ko je umjetnik i sta ga pokrece kada stvara.
Da bi se rijesili neki od tih problema, psiholozi su primjenjivali razne teorije poput gestalta, kognitivisticke, semioticke, psihoanalize, eksperimentalne estetike...
Sa najnovijim saznanjima do kojih se doslo istrazivanjem mozdanih funkcija, Ognjenovic je definisao novi metod povezivanja sna i umjetnickog stvaranja kojim je dosao do neuropsiholoske teorije umjetnosti i to obrazlozio u knjizi.
Basta je predstavio Kasirera (1874-1945) kao jednog od najuglednijih predstavnika njemacke postkantovske filozofije, ciji je rad tek u novije vrijeme dozivio pravo vrjednovanje.
U NJemackoj je u toku izdavanje njegovih sabranih djela u 25 knjiga, a priprema se i izdavanje njegove zaostavstine koja bi trebalo da obuhvati jos 20 tomova.
Podsjetivsi da su Kasirerova najvaznija djela "Filozofija simbolistickih oblika" i "O saznajnom problemu", Basta je istakao da je "Filozofija prosvjetiteljstva" nastala u zreloj fazi autorovog djelovanja i da mu je bio cilj da priblizi filozofsku ali i kulturnu epohu koja je po znacaju prevazisla i evropske okvire.
On je nastojao da ispravi predrasudu da su filozofi prosvjetiteljstva protivnici religije, posebno hriscanstva, ali i da su bili neprijateljski nastrojeni prema istoriji. Basta je upozorio da ni Kasireru to nije u potpunosti poslo za rukom, ali da je pruzio dovoljno argumenata da se te predrasude "zaljuljaju".
Kao vazan momenat u knjizi Basta je ukazao na lucidno autorovo prepoznavanje korijena prosvjetiteljstva u filozofiji racionalizma, kao i cinjenicu da su pitanja ljudskih prava i sloboda prvi put postavljena kod ovih filozofa.

R.K.