knjizara.com
Apstrakcija i uosećavanje - Prilog psihologiji stila

Wilhelm Worringen (autor)

Apstrakcija i uosećavanje - Prilog psihologiji stila
rasprodato

Zoran Gavrić (prir. i prev.)
U vreme pripremanja druge sveske almanaha Der Blaue Reiter [Plavi jahač] Franc Mark piše Vasiliju Kandinskom: “Upravo čitam Voringerovu Abstraktion und Einfühlung [Apstrakcija i uosećavanje]; tanana glava, koja bi nam bila veoma potrebna. Neobično školovano mišljenje, odsečno i hladno, čak veoma hladno.” Knjiga koju F. Mark spominje u svome pismu, doktorska disertacija Vilhelma Voringera, koja se pojavila 1908. godinne, zajedno sa njegovom sledećom knjigom Formprobleme der Gothik [Problemi forme u gotičkoj umetnosti], iz 1912. godine, delovala

je ne samo kao dobrodošla građa ekspresionističkim umetnicima za podziđivanje pojetičkih stavova i njihovo zasnivanje na istorijskim očiglednostima, nego i kao isceljujući šok na sve koji su se zanimali za estetiku i filozofiju umetnosti. Prema rečima samog V. Kandinskog, ta knjiga je za elaboraciju ideja umetničke grupe Plavi jahač predstavlja otključujuću reč: “Sezame, otvori se!”.
U to vreme privatni docent, V. Voringer je, nadovezujući na misaone uvide Konrada Fidlera i Alojza Rigla, u svojoj doktorskoj disertaciji izneo formulacije koje su jasno i pregnantno izrazile hrabre misli. Već prva pretpostavka od koje je pošao u svome radu, da “umetničko delo kao samostalni organizam stoji kao jednako vredno pored prirode i po svojoj najdubljoj unutrašnjoj suštini bez ikakve veze sa njom”, dotakla je jezgro stvari. V. Voringer podvlači paralelu između razvoja u povesti umetnosti i psihologije, što ga obavezuje da u svojim istraživanjima pokaže uzajamne veze između učenja psiholoških škola i stilskih svojstava modernog slikarstva, i time ponudi pshološka uputsva za njegovo razumevanje. Želeći da naglasi da je svojom teorijom otvorio jedan novi pravac u shvatanju umetnosti, u jednom kasnijem izdanju svoga rada, V. Voringer je dometnuo podnaslov “Prilog psihologiji stila”.
Svojom tezom V. Voringer rehabilituje umetničko htenje, koje je on opisao pojmovima: težnja za apstrakcijom i nagon za apstrakciju. Ova rehabilitacija pojma i pozitivno vrednovanje tog umetničkog htenja, za V. Voringera, jesu nužna posledica jednostranog davanja prednosti antičkoj “lepoj životnosti”. Bez svesne namere, istoričar umetnosti na taj način postaje apologeta slikarstva svoga vremena i, braneći pravo umetnosti na udaljavanje od prirode, postavlja tvrdnju da na početku svake umetnosti stoji težnja ka apstrakciji, koja kod naroda visoke kulture ostaje vladajuća dok kod zapadnjačkih naroda polako opada, kao što je nekad opala kod Grka, da bi napravila mesto težnji za uosećavanje. U sučeljavanju sa stvarnošću umetniku se nude dve načelne mogućnosti: ili da se odluči na takmičenje sa vidljivom stvarnošću, dakle, za njeno neulepšano, neoplemenjeno podražavanje, ili da zôrno izazove značenja, da empirijsku pojavnu sliku prekomponuje u neki akauzalni sklop. U prvom slučaju, umetnik uobličava slike opažanja, u drugom, slike predstava, simbole.
Zbog svoga značaja za teoriju i filozofiju umetnosti, i zbog svoga uticaja na umetničku praksu, knjiga V. Voringera Apstrakcija i uosećavanje, zajedno sa knjigama A. Rigla Kasnorimska umetnička industrija, K. Fidlera O prosuđivanju dela likovne likovne umetnosti i Adolfa Hildebranda Problem forme u likovnoj umetnosti, ubrzo je postala deo “svetog četvorstva”, bez čijeg poznavanja nije moguć ozbiljan pristup izučavanju i tumačenju umetnosti moderne.
Pored prevoda spisa Apstrakcija i uosećavanje u celini, knjiga sadrži i Reč unapred za novo izdanje iz 1948. godine V. Voringera, u kojoj objašnjava nastanak ovoga spisa, njegov Pogovor posle pedest godina, njegov dodatak O transcendenciji i imanenciji u umetnosti, koji je unet u treće izdanje ove knjige iz 1910. godine, kao i priređivačev uvodni tekst Voringerova negativna antropologija.

Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Apstraktna umetnost
Ostali naslovi iz oblasti: Istorija umetnosti , , Slikarstvo

Izdavač: Samostalno izdanje Bogovađa; 1996; Broširani povez; latinica; 23 cm; 120 str.; 86-901593-3-9;