03.06.14
Srbi iz Bosne na panju istorije
"Ruka anđela" Željka Pržulja
U prodaji istorijski roman "Ruka anđela" Željka Pržulja, u izdanju Kompanije "novosti". Pržulj: Posle Sarajevskog atentata srpski živalj u BiH je žigosan, taj beleg nosi i danas
SUDBINA familije Vujičić, starog Todora, njegovih pet sinova i kćerke, iz Unukovića podno Treskavice, u Velikom ratu, tema su romana "Ruka anđela". Ovo je četrnaesta knjiga Željka Pržulja, autora iz Srpskog Sarajeva, istorijski roman epskih razmera o sudbini srpskog življa iz Bosne od Sarajevskog atentata do formiranja prve Jugoslavije.
Požar rata razbacao je junake Pržuljeve knjige na frontove od Drine, Cera, Kolubare i Mojkovca do Solunskog fronta. Ratuju i bore se od italijanskih Alpa do Dobrudže. Robuju u logorima Doboja, Arada, Terezina... Na kraju ostaje u životu samo jedan junak, Mili Vujičić, dovoljan da nastavi lozu Vujičića i "pripremi ljudski materijal" za ratove koji slede 1941. i 1992.
* Za Prvi rat, danas naročito, dobar deo "civilizovanog sveta" krivi zaverenike iz "Mlade Bosne". Prema ovom tumačenju, oni su potpalili fitilj sukoba i gurnuli svet u klanicu.
- Velike zavere nije bilo. Ni u jednom arhivu na svetu ne postoji dokument sa pečatom i potpisom nekakve terorističke organizacije koja se zvala "Mlada Bosna". Ona nije imala ni vođu, ni ogranke, a jedina struktura su joj bili srpski patrioti koji su gledajući oslobađanje Srbije preko Drine žudeli za svojom slobodom na svojoj zemlji. Slobodu su hteli i Srbi, i muhamedanci, i katolici u BiH. Bečki i nemački dvor su ovu prirodnu želju za slobodom krvavo naplatili uglavnom našem narodu.
* U romanu sa velikim pijetetom i poštovanjem pišete o četnicima iz tog vremena, kao i o zaverenicima iz "Crne ruke". Apis, Voja Tankosić, Vojvoda Vuk su opisani gotovo kao antički junaci...
- Malo se zna da su Srbi iz Bosne, i kada su bežeći iz austrougarske vojske dolazili u Srbiju da se bore na njenoj strani, pristupali uglavnom četničkim jedinicama jer, jednostavno, nisu bili srbijanski vojni obveznici. Oni su napadali prvi i povlačili se zadnji. Najviše su ginuli, a kroz sukobe su ih vodili upravo ovi četnički komandanti od kojih su većina bili školovani oficiri.
* Roman "Ruka anđela" je i knjiga o građanskom ratu u Bosni od 1914. do 1918. Istorija se ponovila i 1941. i 1992.
- Andrić je uzaludno upozoravao u svojim knjigama. Kralj Aleksandar je hteo da izmiri nacije. Pokušao je i Tito, ali je građanski rat buknuo 1992. žešći i krvaviji nego ikad.
U Bosni, ipak, i pored sve mržnje i duboke podeljenosti naroda, živi i ljudskost. Zapretena i skrivena, ona se pojavi i blesne iznenada da i mi sami sa ovih prostora nekada pomislimo da možemo živeti kao normalan svet i komšije. Nažalost, uporno nam to ne dozvoljavaju uglavnom stranci.
Dugo ste radili na ovoj knjizi. Čvrsto je smeštena u istorijske koordinate.
Da li je teško bilo doći do istorijske građe?
- Skoro deset godina sam tragao po arhivima i knjigama i pisao.
Nije bilo teško, ali je obimno. Ništa nije bilo sakriveno i nedostupno, samo se, izgleda, ranije niko nije mnogo zanimao za istorijske činjenice i za pravu sliku Bosne u 20 veku. Nije bilo isplativo.
Takođe, u Bosni u skoro svakoj porodici postoji predanje o tome šta je nekada bilo i kako je ta familija "pretekla istoriji". Priča o Vujičićima iz Unukovića je deo priče moje porodice koja se pričala o svakoj slavi, o svakom porodičnom okupljanju.
O NAMA NIJE PISANO
* O Prvom svetskom ratu na ovim prostorima napisano je više velikih romana. Neki su remek-dela, posle kojih se malo ko usuđuje da piše o velikoj epopeji srpskog naroda. Vi ste se odvažili...
- O raspeću Srba iz Bosne tokom četiri godine Velikog rata nema velikih romana. Ovo je prvi deo priče o njihovom stradanju i podvigu u prošlom veku. Počelo je Sarajevskim atentatom posle kojeg je srpski živalj stavljen na panj istorije, gde se nalazi i danas.
OD FELjTONA DO TRILOGIJE
ROMAN "Ruka anđela" je prva knjiga Pržuljeve trilogije o krvavim ratovima u Bosni u prošlom veku. Ovaj, po obrazovanju, građevinski inženjer, imao je nesreću da se od 1992. do 1995. nađe u rovovima oko Ilidže. U ratu je izgubio brata i oca. O događanjima u Sarajevu prvi put je pisao 1993. u dva feljtona u "Novostima", i to je bilo, za ono vreme, u Srbiji šokantno svedočanstvo - kako izgleda kada komšija puca na komšiju i kako je to kada se dva druga iz klupe gledaju preko nišana. Izlaženje romana pomogle su opštine Prnjavor, Gradiška, Doboj, Bijeljina, Rogatica, Istočna Ilidža, Gacko i grad Istočno Sarajevo. Autor se naročito zahvaljuje bivšem predsedniku RS Mirku Šaroviću.
Dragan Vujičić