01.01.00
Politika
11.12.2002.
U IZDANJU "STUBOVA KULTURE"
Poslednji čovek i njegova žena
Roman Velimira Ćurgusa Kazimira objavljen u biblioteci "Minut"
U foajeu Kulturnog centra Beograda juče je predstavljen roman Velimira Ćurgusa Kazimira "Poslednji čovek i njegova žena", objavljen u biblioteci "Minut" izdavačke kuće "Stubovi kulture".
Ko je Poslednji čovek?
Ako za putokaze u traganju za njim uzmemo reči samog pisca koji neprekidno, kako kaže, sluti da je to čovek iz naših krajeva, iz Istočne Evrope, onda bismo ga potražili negde između onoga što voli, što ne voli, čega se boji, šta ga čini zadovoljnim. A, kako dodaje Velimir Ćurgus Kazimir, prateći komentarima svoje crteže na jučerašnjoj i usmenoj, i vizuelnoj prezentaciji knjige, Poslednji čovek ima mnogo takvih odrednica. Redimo, Poslednji čovek nosi crne naočare, on ke kulinar, ima otpor prema tehnologiji, vešt je sa sabljom, užica u kućnoj atmosferi, oprezan je, ne voli fizičke napored, ima jednu opsesiju koja g astalno prati. A ona nosi samo jedno ime - zlo...
I pored toga, ko je ipak, Poslednji čovek? To je pitanje na koje odgovor pokušava da nam ponudi i Gojko Božović, urednik u izdavačkog kući "Stubovi kulture". Smetajući knjigu Velimira Ćurgusa Kazimira i u zbirku misli Poslednjeg čoveka, i u anketu, upitnik i moguću istragu ali, pre svega, roman delom pisan da se podsmehne i starim ali i novim teorijama jer autor veruje da se sve vreme ovog sveta može sažeti u samo jednu od njih, Gojko Božović u "Poslednjem čoveku i njegovoj ženi" nalazi niz različitih jezičkih obrta i duhovitih rešenja koji obogaćuju stil autora.
U ovom romanu, dodaje Božović, Velimir Ćurgus Kazimir predstavlja sve strane svog svestranog stvaralaštva. A u njemu svuda, i uvek, raspravlja o pitanjima etike, istorije i savremenosti. Baš zato, verovatno, Velimir Ćurgus Kazimir i završava svoj roman o Poslednjem čoveku njegovim rečima da je svet sve manji, pa su i nesreće sve zgusnutije i bliže. Na kraju puta, na kraju lutanja, takvom, Poslednjem čoveku i može jedino pasti na pamet misao da bi bilo dobro početi sa pisanjem Istorije, "koja će saučestvovati u bolu i podjednako voleti i brinuti o svim bićima pod ovim Svodom".
A. C.