20.10.10 Politika
Pesma o Nibelunzima
Novootkriveni prevod dela starogermanske književnosti Dragutina Kostića, koji je 1907. godine bio sekretar SKZ
Ovogodišnje, 102. „Kolo” Srpske književne zadruge sadrži naslove iz stare i nove, svetske i srpske književnosti. Tu je, pre svega, jedna kasnoantička komedija, pod naslovom „Gunđalo”, koju je s latinskog preveo i pouzdanim akribičnim napomenama snabdeo mladi naučnik Goran Vidović. To je delo prevedeno tek u četiri evropske zemlje. Pomenimo i prošlogodišnje prevode sa latinskog („Carska povest”) i sa starofrancuskog („Parsifal”), pa će biti jasnije čime se to i kako Zadruga bavi već 118 godina.
Ove godine Zadruga ima i dva prevoda savremene književnosti. Rumunski klasik, nedavno preminuli pesnik Marin Soresku – zastupljen je izborom poezije koju je posvećeno prepevao Adam Puslojić. U svom predgovoru, Srba Ignjatović naročito pominje lirski i eruditni odnos pesnika u spajanju ličnog doživljaja rumunske tradicije sa širom evropskom tradicijom – antičkom i novijom... I zvezda moderne ruske književnosti – Jurij M. Poljakov, pisac hita „Jare u mleku”, sada se predstavlja u „Kolu” romanom „Apotegej ili Vrtoglavica od uspeha”, u prevodu Radmile Mečanin. Akademik Vasilije Krestić odabrao je i priredio studije akademika Slavka Gavrilovića. Sam naslov „O Srbima Habzburške monarhije” kazuje da je reč o istorijskim činjenicama, o životu, kulturi, trajanju našeg naroda u vekovima pomenute monarhije.
I istraživanje srpske književne baštine tema je Zadruginih izdanja. Zamašnu knjigu „Njegoševo pesništvo” napisao je prof. Milo Lompar. Ona se metodom savremene analize raznih nivoa i značenja, iz perspektive više disciplina – bavi celokupnim Njegoševim delom u stihu. U „Kolu” se pojavio, sa zakašnjenjem, ali s razlogom, i savremeni srpski klasik Dobrica Ćosić, nekadašnji predsednik SKZ, u burnim istorijskim godinama, romanom „Koreni”, koji se smatra međašem njegove književnosti. Novo čitanje ovog romana sugeriše i pisac predgovora – Marko Krstić. I novi roman potvrđenog pripovedača Miroslava Toholja, pod naslovom „Zvona za Trojicu” kandidovaće se ozbiljno za najbolji srpski roman ove godine.
Ali, tu su i tri mlađa romanopisca – među kojima i dva otkrića SKZ. Pored spisateljice Aleksandre Mokranjac, koja je već objavljivala (sa novim romanom „Opsenarenje”), u ediciji „Savremenik” izlaze romani Vesne Kapor („Tri samoće”) i mlade Ivane Popović („Beogradska”). O njima će se tek čuti, a preporučuju ih Vladimir Kecmanović i Ljubica Arsić, vodeće ličnosti savremene srpske proze.
Za razliku od drugih izdavača, koji su poeziju prepustili privatnim izdanjima, SKZ ove godine ima četiri odlične pesničke knjige, odabrane po pozivu: Slobodana Rakitića („Plamen i rosa”, štampano o sedamdesetogodišnjici rođenja pesnika), Krstivoja Ilića („Kraljevski epitafi”), Ljubice Miletić („Konstantinov krst”) i Miodraga Tripkovića („Angel mi u vrtu peva”, izbor iz četiri decenije pevanja uglednog srpskog pesnika koji živi u Podgorici).
Veliki je događaj i izdanje novootkrivenog prevoda „Pesme o Nibelunzima” – delo Dragutina Kostića, koji je 1907. godine bio sekretar SKZ, a u tragičnim godinama Drugog svetskog rata, doživljavajući lični i porodični roman života – preveo sa maternjeg nemačkog na odličan srpski jezik ovo izuzetno delo starogermanske književnosti.
SKZ, u ediciji „Poučnik”, osnovanoj takođe u XIX veku, objavljuje za Sajam i obimnu „Istoriju helenizma” Fanule Papazoglu, slavnog profesora, kojeg i danas profesori i studenti zovu Gospođom. Drugo izdanje doživljava izvrsna i aktuelna studija prof. Darka Tanaskovića „Islam – dogma i život”, štampana nedavno u jubilarnom Kolu SKZ.
Na kraju, valja napomenuti i dva Zadrugina hita s početka ove godine: u divot-izdanju roman „Glasovi u vetru” Grozdane Olujić – NIN-ova nagrada, i novi, poslednji roman Mome Kapora „Kako postati pisac”.
U jednoj teškoj izdavačkoj godini, ističe Dragan Lakićević, glavni i odgovorni urednik, SKZ je objavila više od 40 knjiga. To nije dovoljno, ali je za brigu više to što se za misiju, ime i tradiciju SKZ više znalo i učilo u dalekoj prošlosti, nego danas, kada se Zadruga bliži svojoj 120. godišnjici, kada bi trebalo da izađe i 700. knjiga u „Kolu”. Lakićević smatra da nas je savladala sebičnost, da preovlađuju lični i politički interesi.
Z. Radisavljević