Književnik Miroslav Josić Višnjić dobitnik je nagrade "Fonda Todor Manojlović" koja se dodeljuje za negovanje modernog umetničkog senzibiliteta. U obrazloženju žirija naglašava se da je "nagrada Miroslavu Josiću Višnjiću dodeljena za njegov sveukupni doprinos u oblasti umetničkog pripovedanja, a na tragu blistave modernističke tradicije koju je, između ostalih velikih srpskih pisaca prve polovine 20. veka, utemeljio, razvio i afirmisao upravo Todor Manojlović".Prema rečima Mihajla Pantića, predsednika žirija, Miroslav Josić Višnjić je u svojim romanima, kombinujući epsku i lirsku dimenziju pripovedne imaginacije, stvorio umetnički svet koji predstavlja simbolički ekvivalent ljudskih sudbina od 19. veka do danas, a mahom poreklom iz srpskih prečanskih zemalja.T. Č.Bora Stanković - pisac, carinik i poreznikBorisav Stanković, jedan od naših najznačajnijih pisaca, rođen je u Vranju 31. marta 1875. godine. U svom rodnom mestu završio je osnovnu školu i gimnaziju. U Beogradu završava Pravni fakultet i zatim nekoliko meseci boravi u Parizu. Po povratku u Beograd dobija službu kao carinik i poreznik. Godine 1915. povlači se u Niš, gde boravi neko vreme. Nakon završetka rata radi u Umetničkom odeljenju Ministarstva prosvete.
Njegove najznačajnije zbirke pripovedaka su: "Iz starog jevanđelja", "Božji ljudi" i "Stari dani". Najznačajnija drama koju je napisao je "Koštana", a najpoznatiji roman je "Nečista krv". U našoj književnosti se javlja kao nosilac tema i motiva koje su do tada bile nedovoljno obrađene i na koje tadašnji pisci nisu obraćali pažnju.
Kao tvorac prvog srpskog modernog romana, zašao je duboko u psihologiju svojih likova i osvetljavajući njihova unutrašnja stanja, dao je pravi primer otvorenosti ka novim postupcima i stilovima zanemarenim u našoj prozi. U svojim pripovetkama, dramama i romanima dao je sliku rodnog grada Vranja, na prekretnici između turskog vremena i modernog doba, onako kako su to ranije učinili Jakov Ignjatović sa Sent Andrejom i Stevan Sremac s Nišom.
Stanković spada u one pisce kod kojih utisci i saznanja iz detinjstva imaju presudnu ulogu u književnom radu. U većini pripovedaka on je dao poeziju mladosti i nekadašnjeg života u rodnom gradu. Slika stvarnosti, svetla, prozračna i poetična, u službi je otkrivanja društvenih sukoba i duševnih potresa. Stankovićev svet, iako vremenski i prostorno udaljen, nije idiličan i beskonfliktan. U središtu svih zbivanja nalazi se pojedinac i njegova sudbina. Težište je na psihičkim lomovima i unutrašnjim potresima, ali se pri tome nikada ne gubi iz vida duboka socijalna zasnovanost likova i situacija.
Sudbina Stankovićevih junaka odigrava se u trouglu sila koje čine novac, moral i eros. Stanković, takođe prvi otkriva svet poniženih i uvređenih. Čitava njegova zbirka "Božji ljudi" sastavljena je od kratkih pripovedaka i crtica, posvećenih onima koji su odbačeni od društva, prosjacima i poremećenima, od kojih svako živi u nekom svom nestvarnom svetu.
Borisav Bora Stanković umro je u Beogradu 22. oktobra 1927. godine.
08.09.04
Pesnik starog Vranja
Saša Hadži Tančić
U čuvenoj „Prosvetinoj” ediciji „Naj”, čiji je idejni tvorac Milisav Savić, upravo su objavljene „Najlepše pripovetke Borisava Stankovića”. Knjigu, u kojoj se našlo deset pripovedaka, priredio je Saša Hadži Tančić.
Uz napomenu da je Borisav Stanković pesnik starog Vranja, Tančić je naglasio da su Skerlić i stariji kritičari govorili o njegovim pripovetkama kao o poprištu Istoka i Zapada, između ličnosti i celine, strasti i morala, snova i jave, poezije i proze života. U srpskoj književnoj kritici, uopšte uzev, svi se slažu u jednom: Stanković je emotivan, lirski, melanholičan slikar starog, negdašnjeg, prošlog.
Pitamo Sašu Hadži Tančića da li je to sasvim tačno?
- Ovaj izbor iz njegove pripovedačke proze podseća na vreme jednog naizgled strogo određenog sveta patrijarhalnih vrednosti i značenja, tragične istine koju u sebi krije zagonetna priroda vranjskih stradalnika i dertlija. Važnije je, međutim, imati u vidu da se to prustovski iščezlo vreme sjedinjava s našim dobom, da su likovi, kako ih mi doživljavamo, savremenog senzibiliteta, pre svega po složenosti doživljaja života i sveta: neurozi, strahovima, užasu, kao i traumiranim ličnosti našeg doba. Zato je neophodno da na nov način čitamo i razumemo ta dela - ističe Tančić.
Zašto ste se odlučili baš za Stankovića?
- Reč je o majstoru umetničke proze. Deset odabranih pripovedaka su sve sami prozni biseri, i to ne samo Stankovićevog opusa, nego i srpske pripovedne umetnosti uopšte. Stanković je neponovljiv stilista kome uspeva da u klasičnom pripovednom obliku izrazi sve što su ne samo odlike novog života, nego i novi zahtevi koji su se pred pripovetku njegovog doba postavili. U pripovednom obliku Stankovićeve umetničke proze uspostavljena je ravnoteža između etičkog i estetskog - kaže Tančić.
Na kraju ovog malog razgovora Tančić se poverava: „Delo Borisava Stankovića uticalo je na mene kao pisca celinom doživljaja sveta i načinom njegovog umetničkog oblikovanja. Potičući sa srpskog juga, živim danas u Leskovcu, središnjem mestu između Sremčevog Niša i Stankovićevog Vranja, zaokupljen duhom pomenutog mesta, podneblja između prošlosti i budućnosti, uronjen u njegovu sadašnjost. Priređivanja Stankovićevih najlepših pripovedaka prihvatio sam se, prema tome, sa svom profesionalnom i kolegijalnom odgovornošću pisca prema piscu, učenika prema velikom učitelju, zemljaka prema zemljaku”.
Pre dolaska u Beograd, na jučerašnju promociju u „Prosveti”, Saša Hadži Tančić je bio u Vranju, u rodnom domu velikog pisca, kako bi „uz doživljaj savremenog Vranja, sačuvao i sliku čaršije Borinog doba”.
Z. Radisavljević
17.06.04 Glas javnosti
U izdanju beogradske "Prosvete"
Borisav Stanković: "Najlepše pripovetke Borisava Stankovića"
NIŠ - Književnik Saša Hadži Tančić priređivač je knjige "Najlepše pripovetke Borisava Stankovića" koja je upravo izašla iz štampe u ediciji "Naj" beogradske "Prosvete".
- Cilj mi je bio da u ovoj knjizi, kroz izbor najboljih pripovetki Borisava Stankovića, pokažem da on nije samo srpski klasik i rodonačelnik srpskog psihološkog romana, već i veliki pripovedač koji je i danas aktuelan i kojeg ne može "pregaziti vreme" - kaže Hadži Tančić.
Knjiga će danas biti promovisana u Nišu u podne u Niškom kulturnom centru i od 20 sati u Leskovačkom kulturnom centru. Pored priređivača, na ovim promocijama govoriće urednik izdanja Ljubica Miletić i direktor "Prosvete" Dragan Vujadinović.
M. D.