Kad govori mrtav kralj

02.07.19 Večernje novosti

MNOGE dileme iz vremena vladavine kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića su i danas otvorene, a politička pozadina atentata na njega u Marselju 9. oktobra 1934. godine ostala je velika nepoznanica. Novinar i publicista Ivan Miladinović u knjizi "Kad govori mrtav kralj" pokušao je u svetlu novih i starih činjenica da skine veo istorijske tame s marseljske tragedije.
Najnovije izdanje Kompanije "Novosti" i "Jasena" večeras će biti predstavljeno u Kripti Hrama Svetog Save, a od četvrtka će se naći u prodaji.

- U marseljskom atentatu na kralja Aleksandra pouzdano znamo samo izvršioce, nalogodavci su ostali skriveni u prestonicama velikih sila. Sa protokom vremena, opipljivih dokaza je, po pravilu, sve manje. Oni su, neretko, sistematski uništavani, da bi se zametnuli tragovi i poništila sećanja. Uprkos svemu, iskusni novinar i pripovedač Miladinović sakupio je činjenice, ponudio interpretacije i dao ovoj nesvakidašnjoj povesti filmsku, scenarističku, književnu formu - smatra istoričar dr Miloš Ković. - Zahvaljujući tome, čitalac može jasno da vidi likove jugoslovenskog kralja, njegovih ministara i obaveštajaca, hrvatskih ustaša, bugarskih VMRO-vaca, čikaških mafijaša, agenata Abvera i NKVD-a, vlasnika beogradskih klubova i njihovih tajanstvenih pratilja, francuskih diplomata i policajaca. U ubistvu kralja Aleksandra bilo je mnogo zainteresovanih i malo nevinih.
Miladinović ističe da prećutkivanje ovog dela istorije nameće otvorene sumnje da se u marseljski atentat upetljala gotovo cela versajska Evropa, i da je svim glavnim i sporednim akterima bilo u interesu da se sklone i kralj Aleksandar i francuski ministar Luj Bartu.

- Neposredni organizatori atentata bile su hrvatske ustaše, a izvršilac pripadnik bugarske VMRO - objašnjava Ković. - Revizionistička Mađarska dala im je prostor za pripreme i obuku. Fašistička Italija najneposrednije je učestvovala u zaveri i prikrivanju zločinaca, važni tragovi upućuju na upletenost nacističke Nemačke, ali i SSSR-a. Britanija nije bila zadovoljna zbog kraljevog suprotstavljanja njenim ekonomskim interesima, a francuska površnost u sprovođenju mera bezbednosti bila je takva da se posumnjalo čak i u upletenost njihovih službi u atentat. Kralj Aleksandar, njegovi ministri i policajci, neoprezno su se oslonili na svoje zapadne "saveznike".

Miladinović je rukopis mozaički složio u poglavlja koja predstavljaju neku vrstu logičkog niza ove priče: "Iz pozadine marseljske tragedije", "Suton versajske Evrope", "Atentati na Aleksandra", "Osovina Rim-Moskva", "Ustaške diverzije", "Balkan balkanskim narodima", "Put bez povratka", "Luj Bartu potpisuje smrtnu presudu", "Atentat nije delo pojedinca", "Misterija trećeg metka", "Krah galske nadmenosti i evropskog mira", "Gužva oko testamenta", "Al Kaponeov gangster među ustašama", "Kvaternik kreator ubistva kralja Aleksandra", "Sve je skupo, a glava jeftina", "Ustaše o mestu zločina", "Duče čuva ustaške zločince"...

EVROPSKA LUKAVSTVA

PREMA rečima lingviste dr Mihaila Šćepanovića, Miladinović je omogućio "čitaocu da činjenički skida namerne političke pokrivke i decenijsku prašinu sa znatnog istorijskog događaja koji je slomio evropski 20. vek i zauvek razgolitio bolest evropskog lukavstva":

- To pronicljivom današnjem čitaocu omogućuje da sagleda posledice koje su evropski velikaši kroz 20. vek projektovali na celokupnu strukturu međunarodnih odnosa. Nažalost, Srbi su to višestruko osetili na svojoj koži.

PROMOCIJA U HRAMU SVETOG SAVE

NA PROMOCIJI u Kripti Hrama Svetog Save večeras u 19 časova o knjizi "Kad govori mrtav kralj" besediće akademik Matija Bećković, dr Mihailo Šćepanović, dr Miloš Ković, dr Nikola Moravčević i autor. U umetničkom delu programa učestvuju glumac Ljubivoje Tadić i pevačka grupa "Deca ovog veka", a moderator je Jelena Šćepanović.

D. Matović