01.01.00
Politika
01.02.2003.
Savremeni roman
Alisa novog doba
Žan Žak Šul: "Ingrid Kaven", izdavač: Paideja, Beograd 2003.
Nekoliko sekundi, ne počivajući skoro ni na čemu, pokretljiva, precizno vezana, kako je izgledalo, dalekim nitima, ona je zajedno sa svojom senkom bila kratkotrajan živi hijeroglif, jedva neko, i, u naglom preokretanju, izgledalo je da naš masovni i haotični život gotovo da i ne postoji tada nasuprot toj varki, sasvim tamo, u tom kabareu: to je bilo veoma kratko, ali se zbilo. Negde pri kraju svog romana "Ingrid Kaven", posvećenog odblescima stvarne i izmišljene biografije njegove supruge, francuski pisac Žan Žak Šul ponovo pokazuje kako se ljudski život prelama u svakom slučajnom trenu, hrleći ka budućnosti koja ostaje neprozirna i nepredvidljiva. Navedena rečenica ujedno osvetljava stilsku osobenost Šulovog pripovedačkog postupka, neprekidnu napetost između junakinjinog unutrašnjeg sveta i žrvnja velikog mehanizma istorije obeležene ratovima, boleštinama i terorizmom.
Ima li smisla pisati o nečijem životu, a ne uključiti ono neizrecivo, sve bežeći od golih činjenica? Na tom opasnom putu se našao Žan Žak Šul ispisujući "Ingrid Kaven" (228 str) na podlozi jednog postojećeg života koji se otima hronološkoj naraciji i tradicionalnim psiho-analitičkim zamkama. Na početku knjige vidimo četvorogodišnju devojčicu koja 1943. godine peva za vojnike Adolfa Hitlera, na palubi severne flote u kojoj je njen otac ispunjavao tragični dug otadžbini. A pri kraju, pola stoleća kasnije, zatičemo pevačicu koja u blizini jerusalimskog Zida plača izvodi svoj recital, za preživele žrtve velikog holokausta. Sve ono što se u životu Ingrid Kaven dogodilo između, dato je izlomljenom dramaturgijom epifanijskih slika koje dotiču blistave i bolne trenutke života, provedenog na filmu, na pozorišnoj sceni, među umetnicima, poslovnim ljudima, u varljivom svetu pomodnih elita i anarhičnog prekoračenja građanskih normi.
Prema podacima pouzdanih filmskih enciklopedija, glumica Ingrid Kaven je rođena tek po padu nacističke Nemačke, ali je Šul pomerio njen život kako bi dobio fascinantnu sliku susreta male devojčice sa flotom osuđenom na iščeznuće. Ali ko mari za postojeće činjenice? Šul ispisuje roman o Ingrid Kaven u trećem licu, ali i pored te pomerene perspektive knjiga je ispisana njenim očima, odblescima njenog duhovnog doživljaja. Tu je i bolna epizoda bračne veze sa Rajnerom Vernerom Fasbinderom, ispisana sa nekom čudnom ozarenošću i razumevanjem ovog razbarušenog genija koji je od droge sagoreo posle samo 36 godina života. Iz knjige se zapravo ne vidi da je Fasbinder kobno obeležio svoje muške veze (dvojica njegovih ljubavnika su izvršila samoubistvo, neki su pretili sudskim tužbama). Ingrid prisvaja sebi nešto od harizmatične pojave nove Marlen, a slike njenog života i priključenija lišene su svakog naknadnog mudrovanja i moralističkog prosuđivanja.
Iskazana izvanrednim stilom naglašene vizuelnosti, i sa utisnutom ikonografijom epohe u kojoj su se sudarile poetike treš-kulture i vrhunskih ostvarenja, ova Šulova knjiga prikazuje Alisu novog doba, koju ćemo možda uskoro čuti na nekom koncertu u Beogradu. Knjiga je zasluženo osvojila Gonkurovu nagradu za 2000. godinu, a vrsna prevoditeljica Mirjana Vukmirović stvorila je iluziju da je "Ingrid Kaven" ispisana na našem jeziku.
Milan VLAJČIĆ