29.07.03
Knjižarski izlog
Trileri i još jedna beogradska priča
Za domace izdavace nema letnje pauze. Novi naslovi objavljuju se svakodnevno, a lepeza zanrova je veoma siroka.
Narodna knjiga upravo je, u biblioteci “Megahit” objavila dva hita. D.M.Skile autor je politickog trilera “Knjiga snimanja: 91-92”. Radnja je naravno smestena u prvu polovinu devedesetih, u Beograd i Srbiju koja vodi dva rata, a ne priznaje nijedan, gde se za hleb ceka uredovima i gde nacionalna valuta svaki cas menja vrednost. Glavni junak igrom slucaja biva upleten medju lose momke, bivse ratne dobrovoljce, u koje je umesan i jedan otpadnik iz njihovih redova. Autor napominje da je nekoliko TV stanica vec zainteresovano za snimanje, najverovatnije krace serije, ali ce detalji o tome biti uskoro poznati.
Drugi nslov je “Covek bez kostiju” T.H. Raica, roman mistifikacija i parodija na kriminalisticke filmove i zanrove, gde galvni junak Hejzi, kroz kolaz zapleta, prizora i rspelta, juri za ubicama po Njujorku. Pomazu mu inspector Dzon Vejn i novinarka Isidora Stipsa, zajedno tragaju za ubicama mladih plavusa i uzimaju pravdu u svoje ruke. Roman obiluje pucnjavaom, sa “puno leseva, sto zivih, sto mrtvih”, a citaoci ce medju njima prepoznati i scene iz mnogih filmova, od “Kuma” do “Niskih strasti”.
Izdavacka kuca “Plato” predstavila je takodje dva nova naslova ruskih pisaca. “Ruska lepotica” Viktora Jerofejeva u svetu je vec dugo bestseller, ovo je 31. jezik na kome je stampana, a pojavljuje se pune dve dcenije posle originala. To je ispovedna proza, pisana u zenskom licu i govori o mukotrpnom putu koji je morala da predje glavna junakinja koja stize iz provincije i nastoji na sve moguce nacine da ostane u Moskvi.
“Plavo salo” Vladimira Sorokina je premijera na srpskom, a u pitanju je veoma provokativna i intrigantna knjiga, na ivici pornografije, koja je cak zabranjivana i spaljivana prosle godine u Rusiji. Autor otkriva da ga nasilje privlaci, jer mu je bio izlozen jos u detinjstvu, a pored nasilja, napravio je i jedan neobican i intrigantan spoj proslosti i buducnosti, koji citaoci nece ostaviti ravnodusnim. Sorokin je popularan i u domovini i na Zapadu, posebno u Nemackoj, gde su mu gotovo sva dela prevedena.
Oba dela prevela je Natalija Nenezic.
T.N.P.