Pobednik

27.12.03 Pobjeda

Roman "Pobednik" savremenog italijanskog pisca Etorea Mazine objavila je "Narodna knjiga" u svojoj prestižnoj biblioteci Antologija svjetske književnosti (prevod Nikola Popović). Podsjetimo, "Pobjeda" je ljetos objavila intervju sa Etoreom Mazinom, povodom njegovog romana "Gvožđe i med", koji je takođe objavljen kod nas.
Etore Mazina rođen je 1928. godine u Brenu di Valkamonika, Lombardija, ali već više od četiri decenije živi u Rimu. Studirao je medicinu i radio kao novinar u listu Il Giorno, i u dnevniku RAI. Bavi se i humanitarnim radom. Bio je poslanik u italijanskom parlamentu. Godine 1992. izabran je za predsjedavajućeg Komiteta za ljudska prava. Etore Mazina piše romane i eseje. Autor je djela: "Gvožđe i med", "Putovanje u unutrašnjost Trećeg svijeta: Brazil, Rog Afrike, Nikaragva", "Jedna zima na jugu: Čile, Vijetnam, Južna Afrika, Palestina", "Nadbiskup mora umrijeti", "Let vrapca", "Fringenski galebovi".
Radnja romana "Pobednik" dešava se u Italiji uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Za uži lokalitet razvoja priče pisac je odabrao salaš Pom, po obimu mali ali po značaju radnje veliki jer zbivanjima na njemu pisac oslikava globalna zbivanja u cijeloj zemlji u tom periodu. Tako je kroz portrete samo nekoliko porodica u knjizi veoma uvjerljivo predstavljena slika zemlje iz doba razaranja i opšteg materijalnog, ali i moralnog, pustošenja. Njegov roman prožimaju ona zbivanja koja su karakteristična za većinu romana čija je tematika vezana za ratno doba: bombardovanja, glad, progon Jevreja, ali i promjenljivost sreće, pojava pokreta otpora, dolazak oslobodilaca i pad fašističkog pokreta. Etore Mazina u ovom romanu posebno fokusira pažnju na lik Umberta Radelija, koga nazivaju Pobjednik. On stupa u partiju desničara, slijepo vjeruje u njihove ideje i polako, neosjetno se transformiše u okorelog fašistu. Da bi potvrdio svoju odanost Musolinijevim trupama Umberto hapsi jevrejsku porodicu, koju je njegova majka, uporno i dosta dugo uspješno, krila na salašu. Ratnu pometnju, dugu spiralu zločina i raznovrsne nedaće koje čovjeka tokom rata neočekivano i brzo preobrate u nečovjeka i zvijer, Mazina je u "Pobedniku" opisao stilom velikog pisca. Ovom knjigom Etore Mazina nam je pokazao da svako vrijeme ima svoje pobjednike, da svakom pobjedniku, ipak, jednog trenutka istekne njegovo vrijeme. Da samo djela (i dobra i loša!), ostaju iza njega kao svojevrsna svjedočanstva.

Vujica Ognjenović

03.11.03 Politika

Biblioteka Antologija svetske književnosti beogradske izdavačke kuće "Narodna knjiga" obogaćena je sa četiri nova romana. Pošto dame imaju prednost, kao prvo izdvojićemo delo "Očajanje" Jasmine Reze, mlade autorke koja je u svetu daleko poznatija kao dramski pisac nego kao romansijer. Podsetićemo samo na dramu "Art", kojom se Reza proslavila, a koja je igrana i kod nas, u Ateljeu 212.

"Očajanje" je romansijerski prvenac u kojem autorka govori o delikatnoj i tužnoj temi, o starenju. U najboljoj tradiciji francuskog romana, od Prusta do novog talasa, Reza uspostavlja priču o snazi duha i slabosti tela. Monolog koji vodi glavni junak ovog, kako kaže urednik Vasa Pavković, oporog romana podseća nas i opominje na stvarnost i brzinu kojom vreme prolazi. U "Očajanju" Jasmina Reza se gotovo namerno nije odvojila od dramskog talenta koji poseduje, pa ovaj roman čiji junak Perlman razgovara sa nevidljivim sagovornicima, odsutnim sinom ili prijateljicom, može vrlo lako da bude "prebačen" u dramu koja bi, verovatno, bila i veoma gledana. "Očajanje" je preveo Stanko Džeferdanović.

Pobednik sa salaša

Etore Mazina je savremeni italijanski pisac, publicista i esejista. Njegov prvi roman "Gvožđe i med" objavilo je pre godinu dana "Otkrovenje", u prevodu Nikole Popovića, a sada nam tog autora isti prevodilac predstavlja kroz roman "Pobednik".

Centralno mesto zbivanja ovog Mazininog dela jeste salaš Pom, na periferiji Milana. Kao simbolički mikrokosmos Italije, prema zamisli pisca, i tumačenju Vase Pavkovića, ovo mesto u predvečerje Drugog svetskog rata je idealno za prikazivanje socijalne slike tog vremena i složena ratna zbivanja koja će uticati na život porodica na salašu.

Glavni junaci romana su jedan levičar, koga je Musolinijev režim osudio na višegodišnju robiju, i desničar koji će svoju karijeru krunisati hapšenjem jevrejske porodice, skrivane na salašu, u kući njegove majke.

Sudbine malih ljudi, fijasko fašizma, neorealistička poetika, sve to kroz roman "Pobednik" Etora Mazine govori o "fatumu ljudskog postojanja", najupadljivije ocrtanom u kriznim vremenima.

Odbijajući da dobije akademsko obrazovanje, pisac Džon Banvil, vrlo omiljen i cenjen među kritičarima i čitaocima, "pačvork" sticanjem znanja uspeo je, prema rečima Vladimira Lazarevića, prevodioca novog Banvilovog romana "Pomračenje", da svoju prozu obeleži "minuciozno autodidaktičkim čitalačkim hodočašćem kroz svet literature" i stvori stil u kojem opstaju "nerazmrsivi preplet nabokovljevske semantičke omamljivosti i beketovske suve ironije".

Priča o mladom mulatu

Glavni junak romana "Pomračenje" Džona Banvila je Aleksandar Kliv, cenjeni glumac koji iznenada ostaje bez teksta usred predstave. On odlučuje da preispita sebe i ostavlja sve što je do tada postigao da bi se povukao u samoću u kojoj će pokušati da kroz uspomene ponovo dođe do svog pravog Ja. Da li će u tome uspeti ne zavisi samo od njega nego i od – duhova koji su, ubeđen je glavni junak, zaposeli kuću u koju se povukao od sveta. Da li su oni zaista prisutni, ili je i sam junak, u jednom času, priviđenje sopstvenih priviđenja? – zapitaće se prevodilac u kratkoj belešci na kraju romana u kojoj daje sliku Banvilovog lika i dosadašnjeg piščevog rada. Roman "Pomračenje" je uzbudljiva priča o traganju kroz uspomene i pokušaju sakupljanja čestica duše u obnovljenu ličnost. Je li i to moguće?

Roman "Impresionista" Harija Kunzrua je debitantsko delo pisca koji ima tek 34 godine, ali su urednici "Narodne knjige" smatrali da treba da se nađe među biserima u Antologiji svetske književnosti, jer jasno profiliše, iako je u pitanju književni prvenac, blistavo ime savremene literature. "Impresionista" je, prema rečima samog autora, crnohumorna priča o identitetu, rasnoj pripadnosti i britanskoj imperiji... "Kroz dikensovsko putovanje i svekolike zgode i nezgode mladog mulata, ni Indijca ni Engleza, ni crnog ni belog, od indijskog radže do Oksforda i zamišljene zemlje Fotsa u Africi, a sve to u istorijskom kontekstu s početka 20. veka kada je britanska imperija još bila veoma moćna, Kunzru se bavi ovim pitanjima na duhovit, zanimljiv i sarkastičan način", zapisano je u belešci o romanu i piscu. "Impresionista", delo koje je prevela Mira Orlović, ima podnaslov Imitator, a priča o rasnoj dvojnosti koja ne samo da postoji u junaku već se ka njemu vraća, kao odjek, iz sredina u kojima živi. Oporo i višeslojno delo, već prevedeno na 14 jezika. Dizajn korica sve četiri knjige iz Antologije svetske književnosti sjajno je uradila Natalija Petrović, čija rešenja postaju zaštitni znak ove edicije.

A. Cvijić