15.07.04 Danas
Novo iz Prosvete
"Prosvetina knjiga fantastične priče"
Beogradska Prosveta nedavno je objavila "Prosvetinu knjigu fantastične priče", koju je priredio Aleksandar Gatalica. Gatalica je i autor predgovora u kojem kaže: "Začeta kao gotska pripovest, fantastična priča se razvija krajem 18. i početkom 19. veka kao povest strave i neočekivanih obrta, i popularna je među ondašnjim čitaocima novopečene srednje trgovačke klase u Engleskoj... Da bi priča bila fantastična, sa današnje tačke gledišta, ona mora biti uronjena u realnost, mora biti derivacija ili zakrivljenje poznate i predvidljive svakodnevice. Današnja fantastična priča jedna je skretnica na uobičajenom putu, mračna i čudna prečica između dve realne ulice ili dva obična života". Strukturalno, knjiga se sastoji od četiri dela. U prvom - "Tajanstveni ljudi", nalaze se priče Gogolja, Averčenka, Kafke, Kiša i Božidara Kovačevića. Drugi deo posvećen je tajanstvenim mestima ili mašinama i tu su priča Andrejeva i jedna priča iz "Hiljadu i jedne noći". U trećem delu, nazvanom "Tajanstveni događaji", nalaze se pripovedne proze Bokača, Poa, Milovana Glišića, Borhesa, Grina. U odeljku "Tajanstvena prostranstva", čitaoca čekaju priče Ilije Vukićevića, Brjusova, Borhesa, Bucatija, Areola, Pekića. Na kraju knjige nalaze se i biobibliografske beleške, koje čitaoca kratko, ali studiozno upućuju u život i stvaralaštvo svakog od zastupljenih pripovedača. Na čitaocu je sada da između svih ponuđenih, pronađe sopstveni svet fantastike. Ova knjiga je, dakle i pre svega, najčistija inspiracija.
S. Domazet
05.07.04 Glas javnosti
Fantastične priče
Aleksandar Gatalica: “Prosvetina knjiga fantastične priče”
Prema rečima priređivača, knjiga nije književnoistorijski pregled odabranog žanra, već "pragmatična antologija za letnji raspust". I pored ovog otklona, izbor je bio vrlo restriktivan, dakle tu su pisci čije bi se priče našle u svim najužim izborima fantastične priče.
Od dvadeset priča u ovoj antologiji, pet priča je domaćih pisaca (Kiš, Glišić, Pekić, ali i Ilija Vukićević i Božidar Kovačević), a prema rečima Aleksandra Gatalice, antologija se zasniva na pričama verovatno najvećih majstora fantastičnih priča 20. veka - Franca Kafke, H. L. Borhesa i Dina Bucatija. Knjiga je podeljena na četiri poglavlja, u kome su priče predstavljene hronološkim, a ne vrednosnim redom.
24.06.04 Politika
Tajanstvena prostranstva
Aleksandar Gatalica: "Prosvetina knjiga fantastične priče"
U jednoj od najboljih, novih biblioteka beogradske „Prosvete” - „Prosvetina knjiga” - u kojoj su do sada objavljene „Prosvetina riznica mudrosti”, „Prosvetina knjiga ljubavne poezije” i „Prosvetina knjiga krimi priče”, upravo je izašla i „Prosvetina knjiga fantastične priče” koju je priredio Aleksandar Gatalica. Prema rečima Mirjane Milosavljević, urednika ovog izuzetnog dela, priređivač je imao nekoliko problema i dilema koje je trebalo da razreši. Valjalo je, naime, prvo odrediti šta se to u žanrovskom i teorijskom smislu smatra fantastičnom pričom, a zatim je trebalo odrediti metod kojim će se vršiti odabir. I, najzad, a ne manje značajno, valjalo je sve to „upakovati” u ograničen obim, koji je izdavač zadao priređivaču.
Prema Aleksandru Gatalici fantastična priča je prevashodno umetnička tvorevina u kojoj su nužna dva pola: ono „fantastično”, kao osnovni generator priče, mora da ima i svoj drugi pol, i svoje razrešenje u realnosti. Na taj način, kaže urednica Mirjana Milosavljević, sklopljene su međe ove antologije. Time je, istovremeno, diskvalifikovan (za ovaj izbor) korpus narodne fantastike i bajki, s jedne, i korpus naučne fantastike s druge strane.
Aleksandar Gatalica je fantastičnu priču kvalifikovao kao sistem, a smatrajući da je, kao uostalom sve priče, određuju ljudi, mesta, događaji i prostor, svoju je antologiju podelio na četiri poglavlja: Tajanstveni ljudi, Tajanstvena mesta i mašine, Tajanstveni događaji, i Tajanstvena prostranstva. Tako je sebi omogućio da knjiga i bude lična, i da ne robuje književno-istorijskim zahtevima sveobuhvatnosti, smatra Mirjana Milosavljević.
U „Prosvetinoj knjizi fantastične priče” našli su se pisci bez kojih nijedna iole relevantna antologija fantastične priče ne bi bila zamisliva - Edgar Alan Po, Kafka, Borhes, Dino Bucati, Gogolj, Andrejev, Averčenko, Brjusov... Kljiga ima ukupno 20 priča, od kojih je pet delo domaćih pisaca - Božidara Kovačevića, Danila Kiša, Milovana Glišića, Ilije Vukićevića i Borislava Pekića. Priređivač se opredelio za autore koji su završili svoj opus, i time su omogućeni i komparativna analiza i poređenje, mišljenje je Mirjane Milosavljević koja ističe da je „Prosvetina knjiga fantastične priče” literarni dragulj, i da je namenjena istinskim literarnim sladokuscima.
Aleksandar Gatalica, koji je za knjigu napisao kratak predgovor, napomenu u kojoj kaže da je antologija zasnovana na pričama trojice verovatno najvećih majstora fantastične priče: Franca Kafke, Horhea Luisa Borhesa i Dina Bucatija, i priredio odlične biobibliografske beleške, kaže da, budući i sam pisac fantastične priče, nije hteo da pruži književno-istorijski pregled već pragmatičnu antologiju koja će se lepo čitati. Stoga u knjigu nije uvrstio staru arapsku i staru kinesku priču već se odlučio da fantastične priče bira iz onoga što su mu pružala protekla dva i po veka. „Ponuda je bila izuzetna, i nije bilo teško naći dobre priče,” kaže Aleksandar Gatalica.
A. C.