01.01.00
Politika
03.11.2001.
Filozofija
Hermeneutički ogledi
Autor: Helmut Feter; izdavač: "Dosije", Beograd, 2000. Preveo Danilo Basta
Savremena austrijska filozofska misao kod nas je malo poznata. Zato prvi rad na srpskom jeziku bečkog profesora Helmuta Fetera predstavlja uspeo pokušaj da se i našoj kulturnoj javnosti predstavi misao ovog istaknutog poznavaoca hermeneutike i fenomenologije, ali i Hajdegera čiji 23. tom celokupnog dela Feter upravo priređuje za novinare.
Iako fenomenologija i hermeneutika nisu identične, ipak se njihovo zajedničko pominjanje, u ovoj knjizi, pokazuje tačnim sa stanovišta Hajdegerove fundamentalne ontologije, koju kao hermeneutiku treba razlikovati od Huserlove transcendentalne fenomenologije. Postoje bar još dva momenta njihovog zajedništva nezavisno od Hajdegera. Preko Diltaja i Huserla one su saglasne kao metode duhovnonaučnih disciplina. S druge strane zajedništvo je ovde predstavljeno i njihovim istorijskim karakterom.
Od svesti do predmeta
Od samih početaka fenomenologija traga za naučnom metodom van mogućnosti njenog izvođenja iz nekog prethodnog metodskog ideala, makar to bio i ideal najegzaktnijih nauka. Metodska paradigma bi ovde trebalo da se ravna prema osobenosti samog predmeta.
Fenomenologija se okreće ka onome što se pokazuje, a njena maksima glasi: "Ka samim stvarima". Feter ovde ulazi u bliže određenje pojma "same stvari", koji nema značenje neposredne datosti, već smisao primerenosti ili adekvatnosti metoda stvarima. Predmet nije dat go, već u određenom viđenju problema.
Uz pomoć fenomenološke epoche isključuju se sva teorijska prethodna mnenja o načinu datosti nekog predmeta. Fenomenologija odustaje od oslanjanja na već poznate sudove bilo iz svakodnevnog iskustva ili naučne tradicije. Feter posebno ističe potrebu dopunjavanja eidetske redukcije transcendentalnom koja vrši analizu učinka svesti koji omogućuju da se može doživeti tako nešto kao što je predmetnost. Pri tom je svest jedan pol, a drugi je sam predmet, odnosno opažanje i stvar. Fenomenologija tako uvek polazi od objekta, ali uvek reflektuje i odnos prema subjektu.
Posebnu pažnju Feterovih razmatranja zaslužuje pojam intencionalnosti koji kod Brentana i Huserla postaje zajednička struktura svih akata svesti, što je razlikuje od svega ne - psihičkog.
Krug i spirala
Fenomenologija se vraća prednaučno neposredno iskušanom svetu života koji treba protumačiti. Zato fenomenolozi kao što su Huserl i naročito Merlo-Ponti daju pri analizi prednost opažanju kao svakodnevnom aktu koji prethodi naučnom saznavanju. Fenomenološki metod, posebnu pažnju poklanja celovitosti interpretacije koja je povezana sa pojmom razumevanja. Fenomenolozi su uvek uključeni u obuhvatne celine koje ciljaju na svet uopšte, unutar kojeg postoje i posebni svetovi koji nisu unapred pristupačni, kao npr. svet pesništva. Problem novovekovnih nauka bio je u tome što su one sve više zaboravljale odnos prema subjektu, što je bio odlučujući podsticaj kod poznog Huserla da razvije problem sveta života. "S pojmom sveta života ne pokazuje se nikakav poseban metod, nego metodski pravac. Ovde se poziva na um koji odgovara interesima zajedničkog ljudskog života", a nije podređen zahtevima neke određene nauke ili tehnike.
Feter naglašava interdisciplinarni karakter fenomenologije. Ona ima uticaja u oblasti umetnosti, religije i u disciplinama: psihologije, psihoterapije i psihijatrije kao i u filozofskoj antropologiji. Fenomenolozi rade i u pravnoj nauci, matematici i na području logike, takođe i u socijalnoj filozofiji.
Kod Fetera posebno postaju naglašena kolebanja u određivanju hermeneutike. Posle toga sledi razvijanje osnovnih momenata hermeneutičkog razumevanja, tumačenja i interpretacije. Posle iscrpne analize kanona opšte hermeneutike koji se stavljaju u odnosu prema celini jezika. Feter se bavi Šlajermahovim argumentom hermeneutičkog kruga koji se sa formalnologičkog gledišta pojavljuje kao circulus vitiosus. Ali, kako pokazuje Feter, prava metafora za ovo načelo nije krug nego spirala jer se reči pojedinačno i celina u hermeneutičkom razumevanju nalaze na različitim ravnima.
Olga V. DAKOVIĆ