knjizara.com
Časopis Žena danas (1936–1940):
prosvećivanje za revoluciju

Stanislava Barać (autor)

Časopis Žena danas (1936–1940):
2200 din
U korpu

U priručniku iz 1984. godine, Srpska književna periodika 1768–1941: popis i drugi prilozi, tadašnji saradnici projekta za proučavanje periodike popisali su i časopis Žena danas kao jedan od onih koje treba obraditi u tada još uvek planiranoj sintetičkoj Istoriji srpske književne periodike. Kako se umesto sintetičkog hronološkog enciklopedijskog pregleda svih časopisa od 90-ih godina 20. veka uspostavio model detaljne i problemske obrade pojedinačnog časopisa ili grupe časopisa, tako je u istoimenoj ediciji i za Ženu danas (1936–1940) izrađena bibliografija, a na osnovu naučnog skupa nacionalnog značaja Časopis Žena danas (1936–1940), održanog još u decembru 2015. godine, uređen je zbornik Ča

sopis Žena danas (1936–1940): prosvećivanje za revoluciju, koji je objavljen krajem 2022. godine, a čije uvodne stranice (Sadržaj, Moto i Uvodnu reč) možete takođe preuzeti.
Cilj ovog kolektivnog istraživačkog poduhvata bio je da se prva serija časopisa Žena danas postavi u višestruke kontekste kojima pripada, a ništa manje da se pomoću različitih metodologija pažljivo pročitaju i protumače njegovi književni prilozi (kratke priče, prevodna književnost, putopisi), kritičarski članci (književna, likovna i filmska kritika) i drugi specifično periodički žanrovi (pisma čitateljki, reportaže, feljtoni, fotokolaž, fotomontaža, modna rubrika). Osnovni okviri za proučavanje prve serije časopisa Žena danas bile su globalna istorija antifašizma, Narodnog fronta, Komunističke internacionale, Antifašističkog fronta žena Jugoslavije, istorija Komunističke partije Jugoslavije, posebno njene omladine. To su zatim – budući da je komunistička omladina svoju ilegalnu aktivnost morala da prikrije drugim legalnim aktivnostima, a u ovom slučaju je to činila uspešnim i uverenim uključivanjem u postojeći feministički pokret – i istorija žena te istorija jugoslovenskog feminizma.
Odnosno, kako je kroz svojevrsni ukrštaj narodnofrontovske strategije i feminističkih pacifističkih snaga, Žena danas bila deo jednog autonomnog internacionalnog ženskog pokreta koji počinje osnivanjem Svetskog komiteta žena protiv rata i fašizma (1934), a nastavlja se kroz postratni rad Međunarodne ženske demokratske federacije, Ženu danas posmatrana je unutar mreže koju čine levi feministički narodnofrontovski časopisi Les femmes dans l’action mondiale: Organe mensuel du Comite Mondial des Femmes (1934–1939 Francuska), Jeunes filles de France (1936–1938, Francuska), Mujeres Libres (1936–1938, Španija), La Mujer Nueva (1935–1941, Čile), Woman Today (Velika Britanija) i (istoimeni) Woman Today (1936–1937, SAD).
Ostvarujući svoje društvene i političke ciljeve pomoću književnosti, ali i drugih umetnosti, a među njima pre svega likovne umetnosti i uopšte vizuelne kulture, Žena danas važna je, dakle, kao predmet istorije književnosti i istorije (vizuelnih) umetnosti. Kao i uvek kada se posle više godina vraćamo određenom časopisu kao posebnom predmetu istraživanja ispostavlja se da njegovo pažljivo čitanje bitno proširuje korpus srpske i jugoslovenske književnosti, u smislu da iznova otkriva pojedinačne tekstove, autorke i autore ili čitave književne tokove koji su u međuvremenu bili zaboravljeni ili potisnuti iz akademskih istraživanja.

Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Feminizam
Ostali naslovi iz oblasti: Istorija

Izdavač: Institut za književnost i umetnost; 2022; Broširani povez; ćirilica; 24 cm; 463 str.; 978-86-7095-312-3;