sećanje u kamenu okamenjeno sećanje

SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?

Hajke Karge

1.188 rsd1.320 rsd

Ušteda 132 rsd (10%)
Sve cene su sa uračunatim PDV-om.
Ka­da tre­nut­no sta­nje ze­ma­lja na­sled­ni­ca Ju­go­sla­vi­je po­sta­ne te­ma druš­tve­nih na­u­ka, po­li­ti­ko­lo­gi­je ili me­dij­skih stu­di­ja, obič­no se ne­gde u po­za­di­ni od­mah ču­je: “me­mory mat­ters” (“se­ća­nje je va­žno”). Raz­log za to je što se sma­tra da su u vre­me pred ras­pad Ju­go­sla­vi­je, i to­kom ra­ta, oso­be­no­sti ju­go­slo­ven­skog pam­će­nja i za­bo­ra­vlja­nja, kao i se­ća­nja na Dru­gi svet­ski rat, ko­ja su bi­la pod pa­tro­na­tom dr­ža­ve i ko­je je dr­ža­va ogra­ni­ča­va­la, u pre­sud­noj me­ri uticale na po­li­tič­ku re­to­ri­ku i ide­o­loš­ke ma­ni­pu­la­ci­je. Ali upr­kos sve­mu to­me, do­sad ni­je bi­lo po­ku­ša­ja da se na­pra­vi ob­u­hvat­na em­pi­rij­ska ana­li­za so­ci­jal­nih prak­si ko­je su to­kom če­ti­ri de­ce­ni­je bi­le ka­rak­te­ri­stič­ne za na­čin na ko­ji se ču­va­lo se­ća­nje na rat, i za to ka­ko se rat pam­tio u Ju­go­sla­vi­ji. Na­pro­tiv, če­sto se ola­ko – upra­vo pod uti­skom ra­to­va u ko­ji­ma se ju­go­slo­ven­ska dr­ža­va ras­pa­da­la počev od 1991. go­di­ne – za­klju­ču­je da je ko­lek­tiv­no pam­će­nje u Ju­go­sla­vi­ji u do­ba so­ci­ja­li­zma bi­lo “za­mr­znu­to”. Me­ni se, me­đu­tim, či­ni da se me­ta­fo­rom za­mr­za­va­nja ne mo­že ob­ja­sni­ti ka­kvu je ulo­gu se­ća­nje na rat odigra­lo u pro­ce­su ras­pa­da Ju­go­sla­vi­je. Ta me­ta­fo­ra ne sa­mo da pru­ža ve­o­ma sta­tič­nu sli­ku druš­tve­nih prak­si pu­tem ko­jih se u Ju­go­sla­vi­ji ču­va­lo se­ća­nje, već ona i su­vi­še la­ko vo­di u zam­ku ko­ju pro­u­ča­va­nje kul­tu­re pam­će­nja mo­ra da iz­beg­ne po sva­ku ce­nu: vo­di sta­vlja­nju zna­ka jed­na­ko­sti iz­me­đu re­to­ri­ke zva­nič­no pro­du­ci­ra­ne i po­li­tič­ki kon­tro­li­sa­ne na­ra­ci­je o ra­tu, na jed­noj stra­ni i, na dru­goj stra­ni, raz­li­či­tih so­ci­jal­nih prak­si ko­mu­ni­ka­ci­je i per­for­man­si či­ji je pred­met ta rat­na proš­lost. Da­kle, u po­ku­ša­ju da raz­u­me­mo ka­ko i zaš­to se do­go­di­lo da se­ća­nja na Dru­gi svet­ski rat bu­du va­žna i pri­sut­na u ra­to­vi­ma de­ve­de­se­tih, ne mo­že­mo za­o­bi­ći is­tra­ži­va­nje re­al­nih prak­si pu­tem ko­jih se u so­ci­ja­li­stič­koj Ju­go­sla­vi­ji ču­va­lo se­ća­nje na rat. Ova knjiga osve­tlja­va­ te so­ci­jal­ne prak­se po­la­zeći od pre­mi­se da je od stra­ne dr­ža­ve kon­tro­li­sa­no se­ća­nje na “na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­ki rat” i “so­ci­ja­li­stič­ku re­vo­lu­ci­ju” za­i­sta bi­lo je­dan od naj­va­žni­jih ide­o­loš­kih stu­bo­va no­ve ju­go­slo­ven­ske dr­ža­ve, te da je na nje­mu po­či­vao le­gi­ti­mi­tet za­jed­nič­ke dr­ža­ve pod vođ­stvom Ko­mu­ni­stič­ke par­ti­je Ju­go­sla­vi­je. Isto­vre­me­no, tu pre­mi­su tre­ba pre­i­spi­ta­ti sa sta­no­viš­ta ak­te­ra i kon­kret­nih prak­si i is­pi­ta­ti ka­ko se ak­tiv­no­sti Sa­ve­za bo­ra­ca Na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­kog ra­ta (ili kra­će ju­go­slo­ven­sko­ga Sa­ve­za bo­ra­ca) pre­pli­ću sa ak­tiv­no­sti­ma dru­gih broj­nih ak­te­ra i ka­ko se za­jed­nič­ki “obavlja rad pam­će­nja”. Da­kle, reč je o pam­će­nju kao pro­ce­su i prak­si – u ovom pri­stu­pu pam­će­nje ni­je neš­to što mi po­se­du­je­mo, kao in­di­vi­due ili ko­lek­ti­vi, već neš­to što či­ni­mo. Pra­te­ći isto­ri­ča­ra Dže­ja Vin­te­ra, da­jem pred­nost poj­mu se­ća­nja, shva­će­nom kao po­men i obe­le­ža­va­nje (re­mem­bran­ce), u od­no­su na po­jam pam­će­nja (me­mory), i ov­de, da­kle, is­tra­žu­jem “[…] ko­lek­tiv­no se­ća­nje (re­mem­bran­ce) kao is­hod de­la­nja, kao pro­iz­vod po­je­di­na­ca i gru­pa ko­je po­stu­pa­ju ne po na­lo­gu dr­ža­ve ili bi­lo ko­jih nje­nih po­dru­žnih or­ga­ni­za­ci­ja već za­to što ose­ća­ju da mo­ra­ju da se ogla­se”.

Da for­mu­li­šem ja­sno: u Ju­go­sla­vi­ji su lju­di ve­o­ma če­sto neš­to za­jed­no pod­u­zi­ma­li za­to što su im ta­ko na­lo­ži­le dr­žav­ne vla­sti – ali to ni­je uvek bio slu­čaj. A čak i ka­da je­su sle­di­li na­lo­ge vla­sti, lju­di ni­su po­stu­pa­li sa­mo kao pu­ki re­ci­pi­jen­ti na­ra­ci­ja o ra­tu či­ji je po­k­ro­vi­telj bi­la dr­ža­va. “Praktikovanje kul­tu­re se­ća­nja” – do­ing (re­mem­be­ran­ce) cul­tu­re – i u ju­go­slo­ven­skom kon­tek­stu odnosi se na vi­še raz­li­či­tih na­či­na de­la­nja svih uklju­če­nih ak­te­ra, de­la­nja či­ja su glav­na obe­lež­ja pri­la­go­đa­va­nje i usva­ja­nje, pro­me­na i pre­o­bli­ko­va­nje zva­nič­nog i jav­nog se­ća­nja na rat. Ka­da se pre ne­ko­li­ko go­di­na Jan-Ver­ner Mi­ler po­ža­lio da ne­ma do­volj­no em­pi­rij­skih is­tra­ži­va­nja o po­ve­za­no­sti iz­me­đu mo­ći i pam­će­nja u Ju­go­sla­vi­ji, on je imao u vi­du ulo­gu ko­ju su u ra­to­vi­ma de­ve­de­se­tih od­i­gra­la se­ća­nja na rat iz vre­me­na so­ci­ja­li­stič­ke Ju­go­sla­vi­je. To jed­na­ko, ako ne čak i ne­u­po­re­di­vo vi­še, va­ži za ve­ze iz­me­đu pam­će­nja i mo­ći u kon­tek­stu Dru­gog svet­skog ra­ta i nje­go­vog zna­ča­ja u so­ci­ja­li­stič­koj Ju­go­sla­vi­ji – a to je pi­ta­nje ko­jim se, da­kle, ba­vi ova knjiga. - iz predgovra

Barkod

9788675621164

ISBN

9788675621164

Broj strana

280

Pismo

Latinica

Povez

Mek

Format

18 cm

Godina izdanja

2023
Ko je autor knjige „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
Hajke Karge
O čemu govori knjiga „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
Ka­da tre­nut­no sta­nje ze­ma­lja na­sled­ni­ca Ju­go­sla­vi­je po­sta­ne te­ma druš­tve­nih na­u­ka, po­li­ti­ko­lo­gi­je ili me­dij­skih stu­di­ja, obič­no se ne­gde u po­za­di­ni od­mah ču­je: “me­mory mat­ters” (“se­ća­nje je va­žno”). Raz­log za to je što se sma­tra da su u vre­me pred ras­pad Ju­go­sla­vi­je, i to­kom ra­ta, oso­be­no­sti ju­go­slo­ven­skog pam­će­nja i za­bo­ra­vlja­nja, kao i se­ća­nja na Dru­gi svet­ski rat, ko­ja su bi­la pod pa­tro­na­tom dr­ža­ve i ko­je je dr­ža­va ogra­ni­ča­va­la, u pre­sud­noj me­ri uticale na po­li­tič­ku re­to­ri­ku i ide­o­loš­ke ma­ni­pu­la­ci­je. Ali upr­kos sve­mu to­me, do­sad ni­je bi­lo po­ku­ša­ja da se na­pra­vi ob­u­hvat­na em­pi­rij­ska ana­li­za so­ci­jal­nih prak­si ko­je su to­kom če­ti­ri de­ce­ni­je bi­le ka­rak­te­ri­stič­ne za na­čin na ko­ji se ču­va­lo se­ća­nje na rat, i za to ka­ko se rat pam­tio u Ju­go­sla­vi­ji. Na­pro­tiv, če­sto se ola­ko – upra­vo pod uti­skom ra­to­va u ko­ji­ma se ju­go­slo­ven­ska dr­ža­va ras­pa­da­la počev od 1991. go­di­ne – za­klju­ču­je da je ko­lek­tiv­no pam­će­nje u Ju­go­sla­vi­ji u do­ba so­ci­ja­li­zma bi­lo “za­mr­znu­to”. Me­ni se, me­đu­tim, či­ni da se me­ta­fo­rom za­mr­za­va­nja ne mo­že ob­ja­sni­ti ka­kvu je ulo­gu se­ća­nje na rat odigra­lo u pro­ce­su ras­pa­da Ju­go­sla­vi­je. Ta me­ta­fo­ra ne sa­mo da pru­ža ve­o­ma sta­tič­nu sli­ku druš­tve­nih prak­si pu­tem ko­jih se u Ju­go­sla­vi­ji ču­va­lo se­ća­nje, već ona i su­vi­še la­ko vo­di u zam­ku ko­ju pro­u­ča­va­nje kul­tu­re pam­će­nja mo­ra da iz­beg­ne po sva­ku ce­nu: vo­di sta­vlja­nju zna­ka jed­na­ko­sti iz­me­đu re­to­ri­ke zva­nič­no pro­du­ci­ra­ne i po­li­tič­ki kon­tro­li­sa­ne na­ra­ci­je o ra­tu, na jed­noj stra­ni i, na dru­goj stra­ni, raz­li­či­tih so­ci­jal­nih prak­si ko­mu­ni­ka­ci­je i per­for­man­si či­ji je pred­met ta rat­na proš­lost. Da­kle, u po­ku­ša­ju da raz­u­me­mo ka­ko i zaš­to se do­go­di­lo da se­ća­nja na Dru­gi svet­ski rat bu­du va­žna i pri­sut­na u ra­to­vi­ma de­ve­de­se­tih, ne mo­že­mo za­o­bi­ći is­tra­ži­va­nje re­al­nih prak­si pu­tem ko­jih se u so­ci­ja­li­stič­koj Ju­go­sla­vi­ji ču­va­lo se­ća­nje na rat. Ova knjiga osve­tlja­va­ te so­ci­jal­ne prak­se po­la­zeći od pre­mi­se da je od stra­ne dr­ža­ve kon­tro­li­sa­no se­ća­nje na “na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­ki rat” i “so­ci­ja­li­stič­ku re­vo­lu­ci­ju” za­i­sta bi­lo je­dan od naj­va­žni­jih ide­o­loš­kih stu­bo­va no­ve ju­go­slo­ven­ske dr­ža­ve, te da je na nje­mu po­či­vao le­gi­ti­mi­tet za­jed­nič­ke dr­ža­ve pod vođ­stvom Ko­mu­ni­stič­ke par­ti­je Ju­go­sla­vi­je. Isto­vre­me­no, tu pre­mi­su tre­ba pre­i­spi­ta­ti sa sta­no­viš­ta ak­te­ra i kon­kret­nih prak­si i is­pi­ta­ti ka­ko se ak­tiv­no­sti Sa­ve­za bo­ra­ca Na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­kog ra­ta (ili kra­će ju­go­slo­ven­sko­ga Sa­ve­za bo­ra­ca) pre­pli­ću sa ak­tiv­no­sti­ma dru­gih broj­nih ak­te­ra i ka­ko se za­jed­nič­ki “obavlja rad pam­će­nja”. Da­kle, reč je o pam­će­nju kao pro­ce­su i prak­si – u ovom pri­stu­pu pam­će­nje ni­je neš­to što mi po­se­du­je­mo, kao in­di­vi­due ili ko­lek­ti­vi, već neš­to što či­ni­mo. Pra­te­ći isto­ri­ča­ra Dže­ja Vin­te­ra, da­jem pred­nost poj­mu se­ća­nja, shva­će­nom kao po­men i obe­le­ža­va­nje (re­mem­bran­ce), u od­no­su na po­jam pam­će­nja (me­mory), i ov­de, da­kle, is­tra­žu­jem “[…] ko­lek­tiv­no se­ća­nje (re­mem­bran­ce) kao is­hod de­la­nja, kao pro­iz­vod po­je­di­na­ca i gru­pa ko­je po­stu­pa­ju ne po na­lo­gu dr­ža­ve ili bi­lo ko­jih nje­nih po­dru­žnih or­ga­ni­za­ci­ja već za­to što ose­ća­ju da mo­ra­ju da se ogla­se”.Da for­mu­li­šem ja­sno: u Ju­go­sla­vi­ji su lju­di ve­o­ma če­sto neš­to za­jed­no pod­u­zi­ma­li za­to što su im ta­ko na­lo­ži­le dr­žav­ne vla­sti – ali to ni­je uvek bio slu­čaj. A čak i ka­da je­su sle­di­li na­lo­ge vla­sti, lju­di ni­su po­stu­pa­li sa­mo kao pu­ki re­ci­pi­jen­ti na­ra­ci­ja o ra­tu či­ji je po­k­ro­vi­telj bi­la dr­ža­va. “Praktikovanje kul­tu­re se­ća­nja” – do­ing (re­mem­be­ran­ce) cul­tu­re – i u ju­go­slo­ven­skom kon­tek­stu odnosi se na vi­še raz­li­či­tih na­či­na de­la­nja svih uklju­če­nih ak­te­ra, de­la­nja či­ja su glav­na obe­lež­ja pri­la­go­đa­va­nje i usva­ja­nje, pro­me­na i pre­o­bli­ko­va­nje zva­nič­nog i jav­nog se­ća­nja na rat. Ka­da se pre ne­ko­li­ko go­di­na Jan-Ver­ner Mi­ler po­ža­lio da ne­ma do­volj­no em­pi­rij­skih is­tra­ži­va­nja o po­ve­za­no­sti iz­me­đu mo­ći i pam­će­nja u Ju­go­sla­vi­ji, on je imao u vi­du ulo­gu ko­ju su u ra­to­vi­ma de­ve­de­se­tih od­i­gra­la se­ća­nja na rat iz vre­me­na so­ci­ja­li­stič­ke Ju­go­sla­vi­je. To jed­na­ko, ako ne čak i ne­u­po­re­di­vo vi­še, va­ži za ve­ze iz­me­đu pam­će­nja i mo­ći u kon­tek­stu Dru­gog svet­skog ra­ta i nje­go­vog zna­ča­ja u so­ci­ja­li­stič­koj Ju­go­sla­vi­ji – a to je pi­ta­nje ko­jim se, da­kle, ba­vi ova knjiga. - iz predgovra
Koji je žanr knjige „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
Istorija, Sociologija
Koji je izdavač knjige „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
Biblioteka XX vek
Koji je broj strana knjige „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
280
Koji je povez knjige „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
Mek
Koji je ISBN kod knjige „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
9788675621164
Koje je pismo knjige „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
Latinica
Koja je godina izdanja knjige „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
2023
Da li je knjiga „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“ trenutno dostupna za kupovinu?
Da, knjiga je trenutno dostupna.
Koja je cena knjige „SEĆANJE U KAMENU – OKAMENJENO SEĆANJE?“?
Cena knjige je 1.188 rsd
Kako da kupim?
Porudžbinu možete da napravite i telefonom, ako nas pozovete na brojeve 060 050 1567 ili 060 050 1568, u periodu od 9 do 17 h. Van tog perioda možete nam poslati sms koji treba da sadrži: tačan naslov knige (ili knjiga) koju želite, potpunu adresu (ulica i broj; mesto i poštanski broj) i broj telefona. Prilikom poručivanja telefonom, kao način plaćanja jedina opcija je plaćanje pouzećem.
Kako da poručim telefonom?
Prilikom poručivanja telefonom, kao način plaćanja jedina opcija je plaćanje pouzećem.Ukoliko imate neko pitanje (o raspoloživim naslovima, o statusu porudžbine i sl.), ili ako se ne snalazite prilikom poručivanja, možete nas pozvati na brojeve telefona 060 050 1567 ili 050 060 1568 (od 9 do 17 h). A možete nam i pisati na mejl adresu sajt@makart.rs – odgpvorićemo vam u najkraćem roku.
Šta ako se predomislim?
Porudžbinu uvek možete da otkažete, pa čak i kad vam kurir pozvoni na vrata, donoseći knjige. Ali bi ipak najbolje bilo da nas blagovremeno obavestite, ako ste se iz bilo kog razloga predomislili. Možete nas pozvati telefonom na brojeve 060 050 1567 ili 060 050 1568, a možete nam i pisati na mejl adresu sajt@makart.rs. U slučaju da ste izvršili uplatu ili platili karticom, pa morali da odustanete, novac će vam biti vraćen. Na isti način možete nas obavestiti i ako imate nelu reklamaciju (nisu vam stigle sve knjige; neka knjiga je oštećena ili postoji greška u štampi i sl.), odmah ćemo vam se javiti radi dogovora kako da ispravimo grešku. Ukoliko ste napravili porudžbinu, pa onda shvatili da u očekivano vreme isporuke nećete moći da primite pošiljku, javite nam se – promenićemo datum isporuke ili ćemo pošiljku preusmeriti na drugu adresu, ako vam tako više odgovara.
Šta ako imam dodatna pitanja?
Ukoliko imate neko pitanje (o raspoloživim naslovima, o statusu porudžbine i sl.), ili ako se ne snalazite prilikom poručivanja, možete nas pozvati na brojeve telefona 060 050 1567 ili 050 060 1568 (od 9 do 17 h). A možete nam i pisati na mejl adresu sajt@makart.rs – odgpvorićemo vam u najkraćem roku.
učitavanje