<p style="margin-bottom:11px">Svi artikli na ovoj akciji su na jedinstvenom popustu od 15%. Dostava je, na području Srbije, besplatna za porudžbine preko 1.499 din za artikle koji su na akciji.U toku trajanja akcije, uz svaku knjigu iz porudžbine dobijate bukmaker na poklon. Akcija traje od 1. do 31. oktobra.</p>
1.122 rsd1.320 rsd
Italija je za Jugoslovene posle Drugog svetskog rata bila sused s kojim su imali gorko ratno iskustvo i nerešena ozbiljna politička i teritorijalna pitanja (granice, status Trsta, manjine, reparacije). S pokretanjem hladnog rata linija razdvajanja dve države postala je prostor stalne napetosti, ali i dodira dva različita ideološka sistema. U prvim decenijama jugoslovenskog otvaranja prema svetu, Italija je uprkos složenim političkim odnosima glavni „posrednik“, ali i neposredni proizvođač i izvoznik zapadne popularne kulture i modela potrošačkog društva u zemlji samoupravnog socijalizma. U utakmici politike i propagandnih slogana („Trst je naš!“) i privlačnosti tršćanskih robnih kuća, Ponterosa, Sanrema, Felinijevih filmova, kao i sve širih privrednih veza, prevagu su odneli ekonomski pragmatizam, ali i želje i potrebe „običnih“ Jugoslovena da od sredine 1950-ih kroz „italijanski prozor“ počinju da upoznaju „zapadni svet“ tražeći tamo ono što nije moglo da im ponudi domaće oskudno tržište. Tako je Italija bila najčešće „prvi Zapad“ s kojim su se susretali Jugosloveni pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog veka.Frančeska Rolandi ubedljivo piše o ovim velikim i malim koracima, kulturnim uticajima i preplitanjima, političkim i ideološkim otporima prihvatanju proizvoda italijanske popularne (i onih „visoke“) kulture; od modnih trendova, zabavne muzike, televizijskih programa, stripova, do filmova i savremene literature. Njeno istraživanje pokazuje u kojoj meri je ova nezvanična „kulturna diplomatija“ bila važna. Pored ostalog jer je imala upliva i na planove centara političke moći u obe zemlje da prihvate nužnost da granica bude propustljiva i otvorena za protok ljudi, roba i kulturnih sadržaja.To je imalo za rezultat visoku dinamiku kulturne i privredne razmene i kretanja ljudi, kakvih nije bilo u Evropi ni na jednoj tački razdvajanja dva ideološka sistema. Takođe, otvarao se put približavanju i boljem (iako i dalje često površnom) obostranom poznavanju i razumevanju – makar u tome kao „medijatori“ bili proizvodi masovne potrošnje i popularne kulture.Prof. dr Milan Ristović