U knjizi "Druga violina i druge priče", autor Aleksandar M. Gatalica istražuje duboke i kompleksne odnose kroz muziku i ljubav. U priči "Jedna ljubav," glavni junak pokušava da izrazi svoje osećaje prema Vasji kroz Betovenovu Krojcerovu sonatu. Dok svira klavir, koristi priliku da mu kroz muziku saopšti ljubav, no Vasja, potpuno posvećen svojoj violini, deluje odsutno. Tek kada otvori oči, Vasja nesvesno odgovara na emocije skrivenom porukom. Aleksandar M. Gatalica nas kroz "Drugu violinu i druge priče" vodi u svet umetnosti gde muzika postaje jedini jezik ljubavi i komunikacije.
1.188 rsd1.320 rsd
Vasja, volim te i želim da ti pomognem. Najpre pomišljam da nešto treba da ti poručim muzikom: mi tako jedino razgovaramo sa više od nekoliko reči. Sviramo Betovenovu Krojcerovu sonatu, onu u kojoj klavir ima veću ulogu i tu ja ponovo vrebam priliku da Vasji saopštim koliko ga volim, a on, on se čak ni ne okreće. Najviše voli da prisloni violinu uz levi obraz, okrene uho ka voljenom instrumentu i sluša ga kako peva. Tada zatvori oči i ne primećuje ni mene, ni publiku, ni čitav svet koji po njegovim rečima, evo, počinje da se ruši. Čekam priliku u Krojcerovoj sonati i jasno mu poručujem koliko ga volim, ali on isprva oči ne otvara i levi obraz ne odvaja od crvenog obraza svoje violine. Onda otvara iznenada oči: poruku je čuo kroz šumu Betovenovih nota, svira i on malo drugačije, toliko da samo ja to mogu čuti. I kaže mi… šta mi kaže? Ne, ne, ništa ne želi lično da mi poruči: opet mi se obraća kao dobri bog i kao da mi poručuje da sam i ja deo cele te prirode koja neće izumreti, jer samo on, on njen bog, mora da ide na put… Iz priče „Jedna ljubav”