Bajke za veliku decu

Izdavač: Centar za izučavanje tradicije - Ukronija

Kolekcija kratkih priča Jevgenija Zamjatina pisanih između 1917. i 1920. godine, u kojima ovaj veliki ruski pisac, osobenim stilom, iznosi kritiku društva uspostavljenog nakon dramatičnih promena proisteklih iz Oktobarske revolucije.
Bajke za veliku decu su originalne kratke forme, minijature u kojima Zamjatin kroz oštru satiru, pa i grotesku dovedenu do apsurda, predočava strašnu karikaturu realnosti godina posle Oktobarske revolucije. U njima se susreću stvarnost i fantastika, folklorna stilizacija i filozofska misao, biblijski sižei i politički podtekst, crtice iz života i antiutopijska proročanstva.
Zamjatin

ove bajke sjedinjuju tradiciju staroruske književnosti, klasičnog nasleđa i modernizma, naučna otkrića, „visoku“ filozofiju i iskustvo svakidašnjeg života, doživljaj sveta i estetiku narodne kulture, živo nam predočavajući piščev umetnički sistem, oštar i hrabar pogled na svet i njegovu originalnu poetiku.
Zbirku čine priče: „Bog“, „Đakon“, „Pećka“, „Anđeo Dormidon“, „Petar Petrovič“, „Sličice“, „Elektricitet“, „Heruvimi“, „Prva bajka o Fiti“, „Druga bajka o Fiti“, „Treća bajka o Fiti“, „Poslednja bajka o Fiti“, „Četvrtak“, „Vatreno A“, „Odvratni i Gadni“, „Crkva Božija“, „Haldejac“, „Arapi“, „Mljackalo“ i „Ivani“.
Knjigu upotpunjuje pogovor iz pera dr Marije Šarović. Sve priče preveo je Mirko Bižić.

Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Fantastika
Ostali naslovi iz oblasti: Pripovetke


				2022; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 98 str.; 978-86-6002-079-8;

770 din

Tražite polovan / korišćen primerak?

Imate ovu knjigu i želite da je prodate?

Bajke za veliku decu

Jevgenij Zamjatin (autor)

770 din

U korpu

Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Fantastika
Ostali naslovi iz oblasti: Pripovetke

Izdavač: Centar za izučavanje tradicije - Ukronija; 2022; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 98 str.; 978-86-6002-079-8;

Biografija

Jevgenij Zamjatin

Jevgenij Zamjatin rođen je 1884. godine u Lebedjanu, a umro u egzilu u Parizu 1937. Prve priče objavljuje 1908. i već na samom početku svog književnog djelovanja dolazi u sukob s vlastima. Godine 1914. izdaje pripovijetku "Bogu iza nogu" - koju je Maksim Gorki jako cijenio - zbog koje je pozvan na sud, dok je časopis u kojem je priča objavljena povučen iz prodaje.U godinama prije Oktobarske revolucije Zamjatin je radio kao inženjer brodarstva u Engleskoj. Dojmovi o tom vremenu izneseni su u njegovoj pripovjetci "Otočani", svojevrsnoj preteči romana Mi. Želeći dati obol revolucionarnim zbivanjima u Rusiji, vraća se u domovinu i počinje živjeti kao profesionalni pisac: radi u uredništvu časopisa Vsemirnaja literatura (Svjetska književnost) te piše priče i objavljuje ih u mnogim časopisima. No, uskoro, kao što je to bio čest slučaj u Sovjetskom Savezu, pada u nemilost političke boljševičke klike. Iako je već i prije izazivao nezadovoljstvo vlasti svojim iskrenim pričama, koje su govorile o neljudskim uvjetima života u tadašnjoj Rusiji - npr. priče "Mamaj" i "Pećina" - izravan povod za otvoreni progon bio je već spomenuti roman Mi. Dijelovi toga romana objavljeni su u inozemstvu (bez znanja autora!), a sadržaj romana u Rusiji se shvatio kao kritika tadašnje sovjetske vlasti. Pisac koji je svakako bio jedan od intelektualnih vođa svoga vremena pao je u nemilost te mu je zabranjeno objavljivanje radova i svekoliki društveni angažman. Teško se noseći s tim, za svakoga stvaratelja nepodnošljivim položajem, godine 1931. obraća se pismom Staljinu u kojem ga moli da mu omogući odlazak iz zemlje kako bi mogao nastaviti sa svojim radom. Veliku ulogu u njegovu spašavanju odigrao je Maksim Gorki koji je pomogao da se umjesto u gulagu Zamjatin uistinu nađe u Parizu. Ali, nažalost, napuštanje zemlje i emigracija Zamjatinu je više odmoglo negoli pomoglo, budući da je teško podnosio odvojenost od svoje sredine i svoga jezika tako da njegove posljednje godine života u Parizu nisu obilježene kao osobito plodne.