Roman Poslednji Rusi viđeni su u Beogradu Jelene Zelinske istorijska je priča o ruskim emigrantima u Srbiji, njihovom doprinosu kulturnom životu Beograda i iskustvu života između dve domovine. Spajajući istorijsku fikciju, biografske elemente i savremenu priču o migracijama, Jelena Zelinska istražuje teme identiteta, pripadanja, umetnosti, ljubavi i posledica velikih društvenih preokreta na sudbine pojedinaca.
Prvi pripovedni tok počinje otkrićem dnevničkih beležaka Alekseja Butakova, jugoslovenskog kompozitora ruskog porekla koji je kao dete stigao u Beograd sa talasom bele emigracije. Nakon muzičkog obrazovanja uključio se u kulturni život prestonice, a 1941. godine učestvovao je u odbrani Jugoslavije. Čak i tokom zatočeništva u nacističkom logoru za zarobljene oficire nastavio je da komponuje, pa roman kroz njegovu sudbinu govori o umetnosti kao načinu očuvanja dostojanstva, ličnog identiteta i unutrašnje slobode.
Paralelno sa pričom o ruskoj emigraciji posle Oktobarske revolucije, roman prati Ritu, savremenu rusku emigrantkinju koja radi u školi namenjenoj deci i odraslima iz najnovijeg migracionog talasa. Njena ljubavna iskustva, kreativna traganja i pokušaji da pronađe svoje mesto u novoj sredini povezuju prošlost i sadašnjost, pokazujući kako se pitanja doma, jezika, porekla i prilagođavanja ponavljaju u različitim istorijskim okolnostima.
U knjizi Poslednji Rusi viđeni su u Beogradu pojavljuju se i značajne ličnosti srpske kulture i umetnosti, među kojima su Branislav Nušić, Stevan Hristić, Milica Jakovljević Mir Jam, Stevan Jakovljević, Rafailo i Nada Blam. Jelena Zelinska tako oblikuje slojevitu sliku kulturnog Beograda i rusko-srpskih istorijskih veza, preplićući dokumentarnu građu sa porodičnim, ljubavnim i umetničkim pričama.
Poslednji Rusi viđeni su u Beogradu mogao bi se dopasti ljubiteljima istorijskih romana, biografske fikcije, porodičnih saga, romana o emigraciji i identitetu, kao i čitaocima koje zanimaju istorija Beograda, ruska emigracija u Srbiji, Drugi svetski rat i razvoj srpske kulture u 20. veku. Roman Jelene Zelinske namenjen je i onima koji vole knjige zasnovane na stvarnim ličnostima i događajima, kao i višeslojne priče o umetnosti, pripadanju i ljudskim sudbinama oblikovanim istorijskim okolnostima.