10.08.12 Danas
Glavni junak jedne knjige...
Zemaljski dugovi grupe autora
Knjiga Zemaljski dugovi, u izdanju beogradske Lagune, sastavljena je od 30 pripovedaka ispod kojih se potpisuje 31 savremeni srpski autor (osim Argentinca Huana Oktavija Prensa), a sve su posvećene Andriću - on je, naime, glavni junak svake od njih.
Kroz izbor najboljih domaćih pripovedača (priredio je Milovan Marčetić), ova nesvakidašnja tematska zbirka priča zadovoljiće i najprobirljivije čitaoce, tvrde urednici iz Lagune, koji dodaju da polovina korpusa priča nije ranije objavljivana, a polovina je svetlost dana ugledala uglavnom u periodici ili u zbirkama priča. Na kraju svake priče se, kao i u svakoj knjizi iz edicije Talasi, nalazi beleška o piscu.
„Knjiga priča Zemaljski dugovi nastala je kao prošireni projekat bloka priča objavljenog u Beogradskom književnom časopisu (br. 24-25, jesen-zima 2011, pod naslovom Zovem se Ivo Andrić - pisac u priči), koji je povodom 50. godišnjice dodele Nobelove nagrade piscu, i 110. godišnjice njegovog rođenja, priredio potpisnik ovih redova. U časopisu je, pored Kišove priče Dug, objavljeno još šest priča specijalno pisanih za pomenuti blok, dok je u knjizi Zemaljski dugovi ukupno 30 priča, od kojih je čak 22 onih koje napisane po narudžbi, što govori da je ideja pozvanim autorima bila vrlo inspirativna.
A ideja i bloka u časopisu i knjige bila je Andrić - književni junak, tj. da se najbolji današnji srpski pripovedači podstaknu da napišu priče u kojima će se najslavniji i verovatno najveći srpski pisac 20. veka, te jedini naš književni nobelovac, pojaviti kao književni junak. Izazov je bio utoliko veći kada se zna da Ivo Andrić nije bio ni ličnost ni pisac koji je previše o sebi govorio. Naprotiv, bio je, po svedočenju onih koji su ga poznavali, vrlo zatvoren kada je njegova privatnost u pitanju, ali je upravo to, izgleda, najviše i inspirisalo autore priča u ovoj knjizi. Izazov je bio i otkriti kakva je ličnost bio pisac koji je tako briljantno opisivao karaktere čoveka ovdašnjeg podneblja, koji je u svojoj prozi bio izvrstan psiholog, poznavalac duše i naravi ljudi.
Vrednost ove knjige može biti i u tome što nam kazuje kako današnji najbolji srpski prozaisti vide Andrića kao pisca i ličnost, ili šta je od Andrića kao pisca i njegovog dela ostalo u vremenu kada se književne mode brzo menjaju, kada se u borbi za publicitet i slavu ne biraju sredstva. Mišljenje priređivača ove knjige je da vrednost i veličina Anrićevog dela nimalo nisu okrnjeni, što potvrđuje i pažnja koja je Andrićevom delu posvećena povodom njegovih godišnjica.
Redosled priča u ovoj knjizi nije pravljen po kriterijumima od najboljih ka manje vrednim pričama, od najpoznatijih ka manje poznatim autorima ili od najstarijih ka mlađima, već s nastojanjem da priče budu povezane u što skladniji niz, a da ipak priča svakog narednog autora donese čitaoci iznenađenje“ (Milovan Marčetić).
Na kraju navodimo spisak autora i njihovih pripovedaka zastupljenih u ovoj antologiji: Danilo Kiš Dug, Ivana Dimić Priča koja je imala senku, Dragoslav Mihailović Lepo pisanje, Miroslav Josić Višnjić Priča o ćupriji na mostongi, Danilo Nikolić Znak pored puta, Gordana Ćirjanić i Huan Oktavio Prens Konzul i recitatorka, Milisav Savić Ljubavno pismo ili priča o sveznajućem pripovedaču, Ljiljana Đurđić Pisac u novembru, Vasa Pavković Daleki, daleki susret, Vida Ognjenović Pesma sa 60. strane, Igor Marojević Kraj puta, Milovan Marčetić Šta vam je u srcu?, Jovica Aćin Zaraza, Vladimir Kecmanović Turska vazna, Mihajlo Pantić Leonardo, pljačkaš benzinske pumpe, Vule Žurić Agramerski domino, Mirko Demić Slepi koloseci čekanja, Dejan Stojiljković Mrtve stvari, Dejan Simonović Otisak, Mileta Prodanović I-mejl iz 2000, Vesna Perić Sve o mojoj baki, Ratko Dangubić Na Kanli kuli, Nikola Malović Andrić i đavo, Miodrag Vuković Čovek koji će upoznati Andrića, Zoran Ćirić Kad sveci marširaju, Đorđe Pisarev Kafa i čaj, Jakov Grobarov Hiljadarke od nobelovca, Miodrag Raičević Forsiranje Kalemegdana, Sava Damjanov Drina na ćupriji i Svetislav Basara Poslednji dani i smrt Ive Andrića.
K. L. D.
01.08.12 TANJUG
Zemaljski dugovi
Nobelovac Ivo Andrić glavni je junak 30 pripovedaka savremenih srpskih pisaca i jednog argentinskog
Nobelovac Ivo Andrić glavni je junak 30 pripovedaka savremenih srpskih pisaca i jednog argentinskog, objavljenih u knjizi “Zemaljski dugovi”, u izdanju “Lagune”, koju je priredio Milovan Marčetić.
Kako i kome Andrić plaća svoje dugove u poslednjim časovima života, koje su njegove poslednje reči i čime zavetuje medicinsku sestru koja ga neguje, zašto pred Andrićeva vrata dolazi sibirski tigar, ko je žena koju je upoznao u Madridu, u čijoj je hotelskoj sobi zaboravio pulover i šal, kako se Andrić ponaša na večerama i šta vidi u šarama tapeta svoje radne sobe, šta sve mora da sluša kada ga presretne kritičar ulizica, gde je reka Mostonga i kakva je istorija njenih ćuprija...? - deo su sadržaja knjige.
Autori priča su pisci različitih generacija, među kojima su i Danilo Kiš, Dragoslav Mihailović, Vasa Pavković, Vida Ognjenović, Igor Marojević, Mihajlo Pantić, Mileta Prodanović, Zoran Ćirić, Svetislav Basara...
Polovina priča nije ranije objavljivana, a polovina se našla uglavnom u periodici ili u zbirkama priča.
Knjiga “Zemaljski dugovi” nastala je kao prošireni projekat bloka priča objavljenog u Beogradskom književnom časopisu, br. 24-25, jesen-zima 2011, pod naslovom “Zovem se Ivo Andrić - pisac u priči”. Taj blok priča objavio je Marčetić povodom 50. godišnjice dodele Nobelove nagrade Andriću i 110-godišnjice njegovog rođenja.
U časopisu je, pored Kišove priče “Dug”, objavljeno još šest priča specijalno pisanih za taj blok, dok je u knjizi “Zemaljski dugovi” ukupno 30 priča, od kojih su čak 22 napisane “po narudžbi”, što govori da je ideja pozvanim autorima bila vrlo inspirativna.
Prema rečima Marčetića, koji je i sam autor jedne od priča, ideja i bloka u časopisu i knjige bila je “Andrić - književni junak”, tj. da se najbolji današnji srpski pripovedači podstaknu da napišu priče u kojima će se najslavniji i verovatno najveći srpski pisac 20. veka, te jedini srpski književni nobelovac, pojaviti kao književni junak.
“Izazov je bio utoliko veći kada se zna da Ivo Andrić nije bio ni ličnost ni pisac koji je previše o sebi govorio. Naprotiv, bio je, po svedočenju onih koji su ga poznavali, vrlo zatvoren kada je njegova privatnost u pitanju, ali je upravo to, izgleda, najviše i inspirisalo autore priča u ovoj knjizi. Izazov je bio i ’otkriti’ kakva je ličnost bio pisac koji je tako briljantno opisivao karaktere čoveka ovdašnjeg podneblja, koji je u svojoj prozi bio izvrstan psiholog, poznavalac duše i naravi ljudi”, naveo je Marčetić.
Prema njegovim rečima, vrednost te knjige može biti i u tome što kazuje kako današnji najbolji srpski prozaisti vide Andrića kao pisca i ličnost, ili šta je od Andrća kao pisca i njegovog dela “ostalo” u vremenu kada se književne mode brzo menjaju, kada se u borbi za publicitet i “slavu” ne biraju sredstva.
Marčetićevo mišljenje je da “vrednost i veličina Anrićevog dela nimalo nisu okrnjeni”, što potvrđuje, kako je istakao, i pažnja koja je Andrićevom delu posvećena povodom njegovih godišnjica.
Redosled priča u toj knjizi nije pravljen po kriterijumima “od najboljih ka manje vrednim pričama”, “od najpoznatijih ka manje poznatim autorima” ili “od najstarijih ka mlađima”, već s nastojanjem da priče budu povezane u što skladniji niz, a da ipak priča svakog narednog autora donese čitaoci iznenađenje.
Na kraju svake priče, kao i u svakoj knjizi iz Lagunine edicije “Talasi”, nalazi se beleška o piscu.
Pisci zastupljeni u knjizi “Zemaljski dugovi”:Danilo Kiš: DUGIvana Dimić: PRIČA KOJA JE IMALA SENKUDragoslav Mihailović: LEPO PISANJEMiroslav Josić Višnjić: PRIČA O ĆUPRIJI NA MOSTONGIDanilo Nikolić: ZNAK PORED PUTAGordana Ćirjanić i Huan Oktavio Prens: KONZUL I RECITATORKAMilisav Savić: LJUBAVNO PISMO ILI PRIČA O SVEZNAJUĆEM PRIPOVEDAČULjiljana Đurđić: PISAC U NOVEMBRUVasa Pavković: DALEKI, DALEKI SUSRET Vida Ognjenović: PESMA SA 60. STRANEIgor Marojević: KRAJ PUTAMilovan Marčetić: ŠTA VAM JE U SRCU?Jovica Aćin: ZARAZAVladimir Kecmanović: TURSKA VAZNAMihajlo Pantić: LEONARDO, PLJAČKAŠ BENZISKE PUMPEVule Žurić: AGRAMERSKI DOMINOMirko Demić: SLEPI KOLOSECI ČEKANJADejan Stojiljković: MRTVE STVARIDejan Simonović: OTISAKMileta Prodanović: I-MEJL IZ 2000.Vesna Perić: SVE O MOJOJ BAKIRatko Dangubić: NA KANLI KULINikola Malović: ANDRIĆ I ĐAVOMiodrag Vuković: ČOVEK KOJI ĆE UPOZNATI ANDRIĆA Zoran Ćirić: KAD SVECI MARŠIRAJUĐorđe Pisarev: KAFA I ČAJJakov Grobarov: HIL?ADARKE OD NOBELOVCAMiodrag Raičević: FORSIRANJE KALEMEGDANASava Damjanov: DRINA NA ĆUPRIJISvetislav Basara: POSLEDNJI DANI I SMRT IVE ANDRIĆA