01.01.00
Politika25.11.1999.
Roman o Milošu Obiliću
Vitez Viline gore
Završni deo trilogije Dragana Lakićevića, romana iz srpske starine, u izdanju "Buklenda"
"O Milošu Obiliću može se napisati stotinu knjiga, a da se svaka razlikuje. Miloša može naslikati stotinu slikara - svaki će Miloš biti drugačiji. Miloša možemo naseliti svako u svoj zavičaj - njemu to neće smetati, a zavičaju će odgovarati. Kao i sveti Sava".
U Vukovoj sali Biblioteke grada Beograda juče je predstavljena knjiga Dragana Lakićevića "Vitez viline gore" (roman iz starine), koji je objavila izdavačka kuća "Buklend" iz Beograda. Reč je o završnom delu trilogije koju još čine romani "Mač kneza Stefana" i "Princeza i lav". Roman "Vitez viline gore", koji je posvećen "uspomeni na oca Branislava", ilustrovao je Rade Marković, ilustrator lista "Politika".
O romanu, koji je povratak u srednji vek i govori o junaku Milošu Obiliću, juče su govorili Radomir Radovanac, prvi čovek "Buklenda", Milan Aleksić i autor, a odlomke iz dela čitala je Zlata Numanagić.
Radovanac je rekao da je "Vitez viline gore" savremen roman o prošlosti, koji je namenjen kompjuterskoj generaciji dece. Kristofer Laki, naše gore list, živi na 59. spratu jednog njujorškog oblakodera, na uglu Medison avenije i 69. ulice. U svoj kompjuter ubacuje stari rukopis svog pradede koji je, pre dva stoleća, živeo u Srbiji, negde u Evropi.
To je priča o Srbiji u srednjem veku, u kojoj se zidaju manastiri, slikaju ikone, rezbare ikonostasi, podižu konaci. To je priča i o Milošu Obiliću. Ali, za tu priču, roditelji Kristofera Lakija nemaju vremena. Sin je, ipak, i to u četiri dimenzije, doživljava na svom personalnom računaru.
- Prvi Miloš naslikan je u Hilandaru, kao freska. Za to epski pesnici nisu mogli znati, ali su i oni učinili isto. Spojio ih je Njegoš. Ja sam se usudio da naslikam njegovog djeda i njegovu mladost. I tu je moja hrabrost. Srpska, dakako - rekao je Dragan Lakićević.
Knjiga svojom plemenitom pričom o jednom drugačijem vremenu, ističe Milan Aleksić, pokušava da nam približi staru srpsku državu, njene vitezove, velmože, vladare, ali i razbojnike, junaštva, pobede, ali i svađe i poraze. Ova knjiga je, dodao je Aleksić, i korak ka čvrstom povezivanju prošlosti i budućnosti, što je - pitanje opstanka, duhovnog, pre svega, ali i fizičkog.
Z. Radisavljević