16.04.06 Danas
Petparačke priče, po uzoru na Dostojevskog
Bekstvo / Ubica u meni, Džim Tompson
Pre smrti, autor knjiga po kojima su snimljeni kultni filmovi, Bekstvo, Ubica u meni, Zbogom, voljena, Varalice, Džim Tompson (1906-1977) zamolio je ženu da brižljivo čuva sve njegove rukopise, jer će "kroz deset godina biti daleko čuveniji". I zaista, posthumni pogled na njegov opus, a valjda i glamur reditelja i glumaca koji su realizovali filmove inspirisane njegovim romanima doprineli su daleko većem publicitetu i ponovnom objavljivanju njegovih knjiga u SAD ali i širom sveta. Njima se upravo pridružila Narodna knjiga, objavivši dva, bezumnje, najslavnija Tompsonova naslova, Bekstvo i Ubica u meni.
Možda nije daleko dan kad će se Holivud setiti da ekranizuje i život samog Tompsona, čiji "pulp" elementi privlače i danas pažnju brojnih biografa. Ovaj romansijer i scenarista rođen je u zatvoru u Andarkou, u Nebraski, gde mu je otac bio mesni šerif, strah i trepet kradljivcima stoke i legendarni kockar, pre bankrota i smrti u ludnici. Džim je pošao drugim putem. Posle diplome na Univerzitetu Nebraska sklapao je fragmente tipičnog američkog sna: počev od radova na naftnim bušotinama i benzinskim pumpama, pisanja bedekera Oklahome, u vreme prohibicije bio je krijumčar alkohola i upoznao stvarne junake svojih potonjih knjiga - lokalne gangstere, gubitnike, korumpirane predstavnike reda i zakona... Ubrzo, priključuje se tada legalnoj komunističkoj partiji i njenim aktivistima, prijateljujući s legendarnim kantri-pevačem Vudijem Gatrijem. Ta komunistička epizoda međutim, završila se krajem tridesetih, kada definitivno napušta i partiju i politiku.Već početkom dvadesetih počinje da objavljuje kratke radove u magazinima "petparačkih priča", ali će proći dve decenije pre nego što počne stvarno da zarađuje od objavljivanja krimića. Njegov prvi roman, "Sada i na zemlji" (1942) svojevrsni je omaž ocu, pošto otac protagoniste priče umire u ludnici, ubijajući se tako što pojede dušek, baš kao što je Tomsonov otac, navodno, umro.
U vreme Makartijevog "lova na veštice", pedesetih godina bio je zbog komunističke prošlosti na crnoj listi, a kad se bura stišala, odlazi u Holivud, legendarni Stenli Kjubrik angažuje ga da radi scenarije za njegove filmove Ubijanje i Staze slave, ali se saradnja na ovom drugom filmu, zbog hira Kirka Daglasa, završava fijaskom. Tompson ne odustaje, ostaje i dalje u Holivudu.
Jedan od njegovih romana iz tog perioda, Ubica u meni (1952) čekaće deceniju na ekranizaciju Stenlija Kjubrika, a sredinom sedamdesetih, na još jednu, ovog puta Berta Kenedija, ali će odmah po objavljivanju doneti pravu književnu slavu svom autoru. Glavni lik i narator je šerif "malog mista", Lu Ford, koji ispod maske priglupog čuvara reda skriva patologiju istančanog ludaka koji se poigrava sa svojim žrtvama kao mačka s mišem. "Kad stvari krenu naopako, izađem i ubijem nekoliko ljudi", kaže Lu Rid u jednoj od kultnih scena filma. Stenli Kjubrik smatrao je ovo delo najbriljantnijim prikazom uma jednog kriminalca koji je ikad pročitao. Istančan portret manijaka sreće se i u sledećem Tompsonovom romanu, Ništarija (1954), u kome je ubica iz sveta novinarstva. Tokom pedesetih napisao je dvadesetak romana, ali je gotovo uvek ostajao švorc, često je otpuštan zbog opijanja. Svoje mladalačke i grešne godine ovekovečio je u svojim "autoterapeutskim" romanima Loš momak i Alkoholičar.
Bio je obožavalac Dostojevskog i njegovih junaka promašenih sudbina. I sam je najčešće opisivao gubitnike, kafanske ljude, varalice, psihopate. "Postoje 32 načina da napišete priču, i isprobao sam svaki od njih, ali samo jedan zaplet - stvari nisu onakve kakvim se čine", jednom je rekao Tompson. Kritičari se slažu da je svoj vrhunac dostigao u romanu Bekstvo (1959), priči o obijaču banke i njegovoj saučesnici. Narator se usredsređuje na epilog priče, posle mnogo godina, u kome dvoje junaka progone i policija i pripadnici kriminalne bande. U kultnom istoimenom filmu prema ovom romanu, u režiji Sema Pekinpoa, uloge su tumačili Stiv Mekvin i Ali Mekgrou. U rimejku ovog filma, podjednako popularnom, proslavili su se Alek Boldvin i Kim Bejsinger, a treću, pod nazivom "Od zore do svitanja", radio je lično Kventin Tarantino!
Ubedljivosti njegovih noar-priča doprinelo je i to što su lišene konvencija, odnosno "dobrog ukusa", kako je to jedan kritičar bez eufemizma nazvao, raskinuvši sa klišeima mitologizacije zlikovaca i ubica sa "ljudskim likom".
Među Tompsonovim romanima čije je poprište američki Jug, foknerovskog, makabrističkog naboja u atmosferi propadanja, najpoznatiji je Varalice (1963), prema kome je Stiven Frirs snimio istoimeni film, 1990, nominovan za četiri oskara (sa Džonom Kjuzakom, Anđelikom Hjuston i Anet Bening), o edipovskom, zlokobnom prevarantu Roju Dilanu, raspetom između dve žene, majke i devojke koju zavodi, i o nemogućnosti iskupljenja.
Holivudsku etapu stvaralaštva ovog autora obeležili su, pored ostalog, i scenariji za popularne TV serije Dr Kilder i Konvoj. Svoj lik, ovekovečio je i na filmu, u epizodnoj ulozi sudije, u filmu Zbogom, voljena, sa Robertom Mičamom u glavnoj roli.
Zakasnela, posthumna slava uticala je na kritičko prevrednovanje čitavog njegovog opusa, koji se danas svrstava u sam vrh noar-žanra, uz Hameta i Rejmona Čendlera.
V. Roganović
05.01.05 Pobjeda
Romani Džima Tompsona u izdanju Narodne knjige
Bekstvo / Ubica u meni, Džim Tompson
Beograd, 28. decembra (Beta) - Izdavačka kuća "Narodna knjiga" iz Beograda objavila je romane "Bjekstvo" i "Ubica u meni", klasika "crnih romana", američkog pisca Džima Tompsona. Iako je ostavio veliki trag u američkoj književnosti u drugoj polovini prošloga vijeka i inspirisao mnoge scenariste i reditelje za neke od čuvenih filmova, romani Yima Tomsona do sada nisu objavljivani na srpskom jeziku, navodi se u saopštenju izdavača.
Po romanu "Bjekstvo" Sem Pekinpah snimio je 1972. godine istoimeni film sa Stivom Mekvinom i Ali Mekgrou u glavnim ulogama."Ubica u meni" je psihološki triler objavljen davne 1952. godine i govori o unutrašnjem, psihopatskom zlu. Ovo je roman koji je iproslavio Džima Tompsona. Stenli Kjubrik je po ovoj knjizi snimiokultni film. Džim Tompson rođen je 1906. godine, u Oklahomi, gdje je njegov otac, poznat kao "Veliki Džim" bio šerif i poslužio mu kao inspiracija za nekoliko književnih likova. Pedesetih godina otišao je u Holivud da radi kao scenarista i sarađivao sa proslavljenim rediteljima, poput Stenlija Kjubrika, na scenarijima za filmove "The Killing", 1956. godine i "Paths of glory" 1957. godine. Poznati su mu i romani: "The nothin man" (1954), "Bad boy" (1953), neka vrsta autobiografije o haotičnom odrastanju, "The grifters" (1963), po kojem je Stiven Frirs snimio film i bio nominovan za Oskara itd. Umro je u Los Anđelesu 1977. godine.