18.01.14 Večernje novosti
Volja je veština koja se stiče
Promenite sve što poželite
„Njujork tajmsov“ bestseler „Promenite sve što poželite“ predstavljen kao nova nauka o uspehu koja se zasniva na jednostavnoj činjenici
KAKO se trajno osloboditi loših navika i usvojiti poželjne oblike ponašanja, tema je kojom se bavi grupa američkih autora, u knjizi pod nazivom "Promenite sve što poželite". Ovaj bestseler "Njujork tajmsa", predstavljen kao nova nauka o uspehu, nedavno se pojavio i kod nas (u izdanju "Vulkana"), a celokupna "nauka" zasniva se na jednostavnoj činjenici: da biste poboljšali rezultate u svakom aspektu života, morate promeniti sopstveno ponašanje.
Rezultati do kojih se došlo, nastali su tokom istraživanja sprovedenog na uzorku od oko pet stotina ljudi i njihovih napora da savladaju sopstvene izazove. Kao imperative, između ostalog, naveli su potrebu da ubrzaju napredak u karijeri, poboljšaju finansijsku situaciju, spasu vezu u krizi, oslobode se loših navika ili bolesti zavisnosti...
Od kakvog je značaja snaga volje za uspeh u životu, i to od najranijeg uzrasta, pokazao je još pre pola veka eksperiment legendarnog psihologa Voltera Mišela. Deca koja su bila u stanju da sede sa slatkišem ispred sebe i obuzdaju se da ga ne pojedu u prvih petnaestak minuta, pokazala su se kasnije uspešnija u gotovo svakom aspektu života od nestrpljivih vršnjaka koji nisu mogli da - sačekaju. Tokom praćenja u naredne dve decenije, ispostavilo se da su oni iz prve kategorije, "odloženog zadovoljstva", imali po stotinak poena više na školskim testovima, održavali stabilnije veze, bili uspešniji i srećniji. Ipak, snaga volje i jači karakter nisu jedini razlozi za njihovu uspešnost. Objašnjenje nije u nedostatku volje već želje, tačnije napora da se da sve od sebe. Ako se volja posmatra kao urođeni talenat, ljudi s vremenom prestanu da se trude i ostanu u depresivnom krugu bez odvažnosti za promenama. Mišel je u kasnijem eksperimentu, zapravo, dokazao suštinu: volja je veština, a ona može biti nasleđena ali i naučena. Proces promene počinje samospoznajom. Ukoliko, na primer, pušač obrati pažnju na svoju lošu naviku shvatiće da trenuci žarke želje za cigaterom nisu tako česti. Kao i za sve ostale loše navike, važno je shvatiti da se ne moramo sve vreme beskrajno truditi: treba se samo usredsrediti na onih nekoliko momenata kada smo u najvećoj opasnosti. U tim ključnim trenucima nije teško zapitati se koji uslovi kod nas podstiču najveća iskušenja, da li se javljaju u određeno vreme, na određenom mestu, u emotivnom stanju ili prisustvu određenih ljudi. Sledeći korak je ustanoviti ključne oblike ponašanja i naći posebna pravila koja će nam pomoći da dođemo do željenog cilja. Jedna ispitanica, pušač, zaključila je da su za nju najopasnija dva trenutka - kad je kod kuće i priča telefonom ili u autu, dok se vozi. Zato je, za početak, izbegavala telefoniranje kad god je to bilo moguće i promenila maršrutu do posla, znajući da će je to primorati da se više usredsredi na put. Svoj plan odvikavanja zasnovala je na sopstvenim okolnostima.
Važno je i u prve dve nedelje držati se što više zacrtanog cilja, zabeležiti plan, videti prednosti sprovedene odluke u budućnosti, a borbu sa samim sobom pretvoriti u igru. Tokom procesa promene treba i nagraditi sebe za male promene, kontrolisati svoje okruženje ("pronađi i uništi" - cigarete), pa i zamisliti u kakvu se osobu pretvaramo...
V. Strugar