Jansen Berge je rođen 1867. godine u Kopenhagenu. Još kao učenik počeo je da piše pjesme, romane i drame. Prvu knjigu objavio je u svojoj 21. godini, pod naslomo "Mrak". Bile su to priče pune razočarenja i tuge.
Učiteljski poziv i lutanje kasniće će ga odvesti širom svijeta, po Aziji i Africi. Naročito ga je privlačilo Sredozemlje. Objavio je mnoge članke sa putovanja, kao i dvije knjige: "Španska noć" (1898) i "Fatme" (1900). No, tek izlaskom knjige "Djevica iz Lucea" (1902) on definiše svoju profilaciju u žanru zabavno-kulturno-istorijskog romana.
Ipak, njegova najpoznatija djela su: "Kraljevska milost" (1905), "Kristina od Danske" (1908), "Kristina od Milana" (1909) i "Kristina od Lotingena" (1912).
Berge Jansen je među svojim savremenicima uživao slavu najboljeg pisca istorijskih romana u Danskoj, koje piše sa istorijskim znanjem i pjesničkim umijećem. "Sa rijetkom lakoćom on uspijeva da uđe u davno nestali svijet misli i osjećanja" zapisale su danske novine Dagbladet.
17.09.06 Pobjeda
Literarni atlas Crne Gore
Nebo Crne Gore, Jansen Berge
Neko je rekao da nema pjesnika koji je opjevao oči svoje žene. Moglo bi se reći: ni putopisca koji je opisao čari sopstvene zemlje. I zaista, da li će Crnogorci ikada znati o Crnoj Gori, ono što su stranci pisali o njoj?
Bio je januar 1916. godine, Prvi svjetski rat je naveliko bijesnio Evropom, kada je Berge Jansen, Danac avanturističkog duha, blistave misli i majstorskog pera, ispisivao posljednje rečenice o blagoslovima i prokletstvu "crnih planina, zemlje junaka, zemlje iz bajke". A tog studenog januara daleke 1916. godine, crne planine već su bile pokorene gore, junaci - pali heroji, a bajka - crnogorska tragedija.
Sve je počelo brzojavom koji je stigao na piščevu adresu: "Telegrami su nam javili, kratko i brutalno su nam javili: Austrija je ušla u Cetinje, prijestonicu Crne Gore". Nakon ove vijesti, listovi piščevog dnevnika sa putovanja kroz Crnu Goru postaju stranice briljantnog putopisnog štiva. Krećući se od Dubrovnika prema Herceg Novom i Kotoru, pa strmim podlovćenskim stranama do Njeguša, sa kojih silazi u Cetinje, da bi se zatim pored Rijeke Crnojevića spustio na obalu Skadarskog Jezera, odakle će se otisnuti put Skadra, pisac zapravo putuje žilom kucavicom tadašnje Crne Gore, prolazeći kroz glavne kote njenog ukupnog života. Zbir njegovih utisaka postaće zbirka usputnih zapisa, koju će pisac kasnije poetski romansirati i konačno objaviti kao kratki kulturno-istorijsku roman "Nebo Crne Gore".
Kroz slikovite detalje iz svakodnevice crnogorskog čovjeka i žene, starca i djeteta, vojnika i trgovca, kralja i siromaha, Lovćena i Jadrana, kućnih gusala i dvorskih klavira, Berge Jansen je napisao pitku pripovijest o šarolikoj geografiji, dramatičnoj istoriji i raznolikoj kulturi zemlje i naroda stiješnjenih između moćnih država, vjekovnih interesa, velikih civilizacija. Jednu vrstu malog literarnog atlasa Crne Gore.
Gdjekad duhovito, gdjekad dirljivo, ali uvijek sa strašću lutalice koja je stigla u predjele egzotičnog duha i trepetom hodočasnika koji je došao u svetu zemlju, jednostavno, lako i sažeto, da bi ga čitali u jednom dahu, Jansen nam je ostavio svjedočanstvo o zemlji i narodu u onon vremenu, za koje se ubrzo ispostavilo da je bilo samo kratki predah između dvije borbe: konačnog oslobođenja od sile sa Istoka i totalnog sloma pod silom sa Zapada.
"Niko ne zna tačno šta će se desiti, samo je jedno sigurno: postoji nešto što se ne može oduzeti Crnogorcima, a to je nebo iznad crnogorske zemlje", glasi jedna od posljednjih rečenica Jansenovog romana.
Horizontala njegovog slova o Crnoj Gori čvrsto nosi vertikalu njenog duha. One zajedno grade krst crnogorskog raspeća, ali i pulsiraju vjerom u crnogorsko vaskrsenje.
Zahvaljujući izdavačkoj kući CID i preodiocu Tatjani Radanović Felberg, evo prilike da Crnogorci saznaju o Crnoj Gori, ono što je Berge Jansen pisao o njoj.
O piscu
Jansen Berge je rođen 1867. godine u Kopenhagenu. Još kao učenik počeo je da piše pjesme, romane i drame. Prvu knjigu objavio je u svojoj 21. godini, pod naslomo "Mrak". Bile su to priče pune razočarenja i tuge.
Učiteljski poziv i lutanje kasniće će ga odvesti širom svijeta, po Aziji i Africi. Naročito ga je privlačilo Sredozemlje. Objavio je mnoge članke sa putovanja, kao i dvije knjige: "Španska noć" (1898) i "Fatme" (1900). No, tek izlaskom knjige "Djevica iz Lucea" (1902) on definiše svoju profilaciju u žanru zabavno-kulturno-istorijskog romana.
Ipak, njegova najpoznatija djela su: "Kraljevska milost" (1905), "Kristina od Danske" (1908), "Kristina od Milana" (1909) i "Kristina od Lotingena" (1912).
Berge Jansen je među svojim savremenicima uživao slavu najboljeg pisca istorijskih romana u Danskoj, koje piše sa istorijskim znanjem i pjesničkim umijećem. "Sa rijetkom lakoćom on uspijeva da uđe u davno nestali svijet misli i osjećanja" zapisale su danske novine Dagbladet.
Crnogorka đevojka
U trećoj glavi romana nailazimo na narodnu pjesmu "Crnogorka đevojka" koju je danski pjesnik Tor Lange objavio 1878. godine u svojoj zbirci "Narodne pjesme". Kao prilog knjizi "Nebo Crne Gore" pjesma je objavljena i u danskom "originalu", sa naslovnom stranom Langeove knjige. A o sudbini "Crnogorke đevojke" prevodilac Tatjana Radanović Felberg zapisuje: "Nije poznato kako je Tor Lange došao do ove pjesme. Poslije dugog neuspješnog traganja za originalom ovog prevoda odlučila sam da pjesmu ponovo prepjevam na naš jezik. To je jedna neobična i, po mnogima, pogrešna odluka - ali dok ne nađemo original nek nam ona prenesa narodni duh koji je stvorio".
Nikola B. Šaranović
