knjizara.com
Kad papa bude crnac

Bratislav Jugović (autor)

Kad papa bude crnac
rasprodato

U Beču se nekada začela nova srpska književnost (Vuk Karadžić, Njegoš, Branko Radičević,U Đuro Daničić...) i utemeljilo prvo srpsko novinarstvo (Slovenske vjedomosti i Novine serbske).
Beč je danas po veličini peti srpski grad, posle Beograda, Čikaga, Novog Sada i Niša. Ali, bez obzira na tu srpsku brojnost, Beč nije ni malo kulturno središte Srba. Zato ovu poetsko humornu knjigu Kad papa bude crnac Bratislava Jugovića treba uzeti sa posebnim simpatijama kao mogući začetak srpske srpske savremene književnosti u Beču i kao ponovni ulazak Beča u srpske književne teme. Za mogući budući centar

srpske književnosti u Beču Bratislav Jugović predlaže znameniti tržni centar Lugner-siti, koji kod naših ljudi sada izaziva veću pažnju od starih kulturnih znamenitosti Beča. Nekada su se Srbi u Beču okupljali na železničkoj stanici utoljavajući nostalgiju za srpskim zavičajem svesno dočekujući i ispraćajući svaki voz sa juga i prema jugu. Posle su se sretali u Prateru tom najvećem kaledioskopu na svetu, utoljavajući svoju lakomislenost i neposrednu naivnost. A kad su im rasli potrošački apetiti u Mariji-hifer štrase i najzad svi pod jednim krovom u Lugner-sitiju, „najnovijoj tekovini kulture ili nekulture (prema slobodnoj proceni). Lugner-siti je glavno mesto ambijentacije ove Jugovićeve knjige . Lugner-siti je galerija njegovih junaka. U njemu je čuta i zabeležena replika koja je njen naslov. U knjizi punoj običnog gastarbajterskog života, autor Bratislav Jugović pokazuje ono što pripisuje jednoj svojoj junakinji da ima ljubavi i strasti, sklonosti ka ludosti, putenosti, poeziji i mislima. To je u najkraćem i sadržaj ove knjige, koju on u posveti naziva romanom, što uslovno u nekoj savremenoj post-modernoj postavci i može biti. Ustvari to je proza jednostavno iskazanih priča koje objedinjuje ambijetacija Lugner-sitija, u kojima se izvesni junaci ponavljaju (lepa Adela najviše) i svoju životnost potvrđuju dovodeći same sebe u veze sa značajnim ljudima javnog života (Zoran Radović, košarkaš, Tamara Malešev, atletičarka i sl.).
Priče su povezane pesmama u kojima se najviše pokazuje Jugovićev dar da bi one (većinom) i izdvojene u posebnu zbirku dobile veoma velike estetske ocene.
Šteta je što su pojedine priče ostale samo na nivou zapisa. Skoro novinskih.
Izvesne književne neveštine koje su očite više donose šarm ovom rukopisu čineći ga neposrednijim, nego li, što se kao mane mogu uzeti. Bar tako ih pisac ovih redova uzima.
U svakom slučaju ova knjiga otvara novu tematsku sredinu koje se srpska književnost nije doticala.
I najzad, Beč neće ostati bez srpskog pisca i kada sadašnjem ambasadoru Draganu Velikiću istekne mandat.
Milovan Vitezović


Ostali naslovi iz oblasti: Romani

Izdavač: Čigoja; 2009; Broširani povez; latinica; 20 cm; 126 str.; 978-86-7558-651-7;