knjizara.com
Joseph Beuys
život i delo

Gotz Adriani, Karin Thomas, Winfried Konnertz (autor)

Joseph Beuys
rasprodato

Zoran GAVRIĆ (prir. i prev.)
Monografija o umetniku koji je svoj prošireni pojam umetnosti ostavio kao zaveštanje, ali utoliko što uzrok te umetnosti, kako sam ističe na više mesta, leži u budućnosti. Na njoj je radilo troje autora, u saradnji sa samim Jozefom Bojsom, pa ona već zbog toga predstavlja biografiju i pouzdan kompendijum svih umetnikovih aktivnosti od početka njegove stvaralačke karijere do 1981. godine. Svaki od bitnih momenata iz njegove biografije, kao i svaki njegov umetnički rad, prate važni podaci i ključna mesta iz njegovih tekstova, razgovora i predavanja.
Do svog pr

oširenog pojma umetnosti Jozef Bojs je došao na osnovu tri osnovna uvida, koja je uvek iznova isticao u svojim akcijama, predavanjima i razgovorima, koje je sve skupa, zajedno sa ostvarenjima u umetničkim medijima klasične i naknadne avangarde, jednako smatrao ne samo umetničkim delovanjem, nego i umetničkim delom. Prvi uvid kazuje je da empirijsko načelo ne doseže do saznajnoteorijskog zasnivanja prirodnih nauka. Na osnovu tog uvida, mogao je da pristupi konkretizaciji novog razumevanje nauke. “Istraživanjima i analizama došao sam do saznanja da su pojmovi umetnosti i nauke u razvitku zapadnjačkog mišljenja dijametralno suprotstavljeni, da se na osnovu ove činjenice mora tragati za razrešenjem ove polarizacije u neposrednom saznanju i da se moraju stvoriti prošireni pojmovi.” To razrešenje J. Bojs pronalazi u relativizovanju pozitivističkog pojma nauke organskim principom izvedenim iz umetnosti i njegovom prevrednovanju za potrebe svoje umetnosti. Za Bojsa, umetnost jeste radikalni model slobode, pa ona kao takva stoji na prvom mestu revolucionarnih vrednosti. Ma koliko bila kreativna, nauka je, sa svoje strane, uvek podvrgnuta prinudama logičkog mišljenja, koje određuju unutrašnje granice pojma nauka. Drugi uvid predstavlja legitimisanje tako redukovanog pojma nauke, jer pitanje o njegovom poreklu dobija odgovor u konstataciji da je u ljudskom razvitku sve bilo obrazovano iz elementarnih umetničkih predstava. “Sve ljudsko, pa i ono naučno, kaže Bojs, “potiče iz umetnosti. U ovom sasvim primarnom pojmu umetnosti sažeto je sve; tako dolazimo do toga da je ono naučno izvorno bilo sadržano u onom umetničkom.” Prema Bojsovom trećem uvidu, od vremena klasične grčke kulture, preko rimske, sve do srednjovekovne kulture, istorijski razvoj karakteriše iskivanje dualističkog principa, dominacija kulture prava, koja se pretežno bavi jurističkim pitanjima države. Do tada, a to znači pre Platona i Aristotela, umetnost je zajedno sa religijom i naukom ulazila u duhovno jedinstvo. U trenutku u kojem se kultura pojavljuje pod primatom prava, još od Aristotela, preko razvoja rimske kulture, sve do razvoja srednjovekovne sholastičke filozofije, umetnost počinje da biva razumevana prema principu dualizma. Ukrštanjem ovih dveju linija, principa jedinstva i principa dualizma, u novom veku, dolazi do obrta, posle kojeg dominantnu ulogu preuzima princip privređivanja. “U stvari”, zaključuje J. Bojs, “i danas tako stoje stvari. Otvorimo li dnevne novine, na prvim stranicama nećemo naći ništa o umetnosti, na njima uvek stoji nešto o privrednim katastrofama; jer danas, dabogme, ima samo katastrofa. Ako napravimo tačnu analizu, videćemo da se zapravo obrađuju samo privredna pitanja. A onda, debeli delovi u privredi su još jednom oposebljeni. Ali, sve ono što je danas politika, dakako, kao ekonomska politika, jeste interesno saučesništvo države i privrede. A to se naziva politika. I to je, jamačno, pojam koji mora biti prevladan jednim konkretnijim, realnijim pojmom, naime, jednim pojmom umetnosti, naime, pojmom uobličavanja.” Najvažniji i najpodsticajniji preokret, koji J. Bojs označava kao “veliku metamorfozu”, u razvitku zapadnjačke kulture donelo je prosvetiteljstvo 18. veka, čijem je jednom manje poznatom predstavniku posvetio i jednu od svojih najznačajnijih akcija.

Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Vajari
Ostali naslovi iz oblasti: Vajarstvo

Izdavač: Samostalno izdanje Bogovađa; 2001; Broširani povez; latinica; 26 cm; 155 str.; 86-901593-8-X;