17.05.04 Politika
Novo u knjižarskim izlozima
Međunarodno pregovaranje - Ideje koje su osvojile svet - Zečji tragovi
Evo knjige koja je odavno nedostajala u našem izdavaštvu - knjige veoma aktuelne, draogcene kada je o diplomatiji reč: ugledni i iskusni diplomata, politikolog Živorad Kovačević (1930), poznat široj javnosti i kao jedan od najuspešnijih gradonačelnika Beograda (povom ambasador u SAD), napisao je knjigu "Međunarodno pregovaranje". Po rečima autora ova tema može biti od interesa ne samo za mlade diplomate, teoretičare i analitičare u oblasti međunarodnih odnosa, već i za sve one koje zanima istorija, istorija diplomatije, pre svega, a pisana je zanimljivo i veoma čitljivo na osnovu literature, teorijske i diplomatske, ali i arhivske građe, informacija putem Interneta i td. Posebno su obrađene međunarodne promene u svetu danas, konferencijsko pregovaranje i ponašanje, ao i najznačajnije mirovne konferencije.
Prosto, nemoguće je zamisliti diplomatu koji ovu knjigu ne iščita i ne prouči do detalja, jer u njoj će, na primer, saznati sve o preventivnoj diplomatiji, o konferencijskom pregovaranju, strukturi pregovaranju, strukturi pregovaranja, metodama pregovaranja, jeziku u diplomatiji i pregovaranju, tajnoj diplomatiji, pregovorima o životnoj sredini, trgovinskim pregovorima, finansijskim, pregovorima sa teroristima... Izdavači knjiga su izdavačka kuća "Filip Višnjić" i Diplomatska akademija Ministarstva spoljnih poslova Srbije i Crne Gore.
Knjigu kakvu još nismo imali - napisao je Milovan Mića Danojlić i nazvao "Zečji tragovi". Zamislite cela knjiga govori o zečevima. Poznati pisac, koji godinama živi u Francuskoj i Srbiji, prikupljao je sve do čega je mogao doći o zečevima i tu svoju strast, ljubav prema ovim životinjama uobličio je u knjigu koja, kako veli, nije roman, ni poema, ni ogled (a veoma mu je bliska), nije ni leksikografsko delo (iako je to moglo biti), nije pripovetka, nije basna, ni pamflet, ni parodija, nije putopis, nije antologija ni hrestomatija, ni lirski dnevnik, nije hronika, ni filozofski traktat, ne spada u dečju književnost... E, pa, sami uzmite knjigu u ruke i videćete šta je - sami procenite šta sve darovit pisac može da smisli. Izdavač "Filip Višnjić", a urednik Mihajlo Pantić tvrdi da je Milovan Danojlić najveći panteista savremene srpske književnosti.
Nema toliko do Lajkovca
Objavljena je najneobičnija knjiga priča u nas - Miodrag Raičević (1955), rođeni Podgoričanin, koji od 1998. godine živi u Beogradu, sačinio je panoramu iščašene srpske priče za koje kaže da su - neprocenjive! On je piscima dao domaći zadatak i oni su napisali, postmodernisti pravu priču. A pisci priča "Nema toliko do Lajkovca" su: Ljubica Arsić, Mihajlo Pantić, David Albahari, Đorđe Pisarev, Srđan Protić, Vasa Pavković, Vladan Matijević, Petar Lazić, T. N. Raič, Samir Sadiković, Vule Žurić, Petar Milošević, Sava Damjanov, Miroslav Cera Mihailović, Labud Dragić, Milenko Pajić, Srđan Živković, Ljubodrag Stojadinović, Danilo Nikolić i Zoran Ćirić. Dakle, elite srpske proze danas... (Izdavač "Polja" Novi Sad, urednik Laslo Blašković.)
"Filip Višnjić" objavio je svetski bestseler, delo Majkla Mandelbauma "Ideje koje su osvojile svet" - knjigu o miru, demokratiji i slobodnom tržištu u dvadeset i prvom veku (prevod sa engleskog jezika Nada Siljanović-Donati). U knjizi su tri poglavlja: Hladni rat i njegove tekovine, Fabrikovanje mira i Liberalna teorija istorije. Jedan od zaključaka ovog autora je: procenjeno je da je milijardu i trista miliona ljudi, oko četvrtina čovečanstva, devedesetih godina živelo trošeći manje od jednog američkog dolara dnevno, u svetu gde je prosečan prihod 14 američkih dolara dnevno, a u najrazvijenijim ekonomijama 50 američkih dolara dnevno...
Pohodnici Disovog proleća
U Čačku su objavljeni dnevnički zapisi Ljubomira M. Markovića, neumornog poslenika koji je petnaestak godina rukovodio Gradskom bibliotekom i tom prilikm osnovao čuvenu manifestaciju "Disoko proleće". Knjigu "Pohodnici Disovog proleća" priredio je posthumno njegov sin dr Svetislav Lj. Marković i nazvao je "Pohodnici Disovog proleća", a štampana je kao bibliofilsko izdanje u 100 primeraka. U knjizi su nepretenciozni a zanimljivi zapisi o velikanima pisane reči, dobitnicima Disove nagrade, među kojima su: Branko Ćopić, Stevan Raičković, Slavko Vukosavljević, Miodrag Pavlović, Izet Sarajlić, B Blaže Koneski, Jure Kaštelan, Branislav Petrović, Aleksandar Ristović, Borislav Radović, Vesna Parun, Radovan Pavlovski, Ivan V. Lalić, Ljubomir Simović, Matija Bećković, Tanasije Mladenović i Branko V. Radičević.
Ljubomir Marković (1934-2000) bio je dragocen čovek u kulturnom životu Ivanjice i Čačka. Pored profesure, on je autor i koautor 23 publikacije, a bio je saradnik niza časopisa i listova sa prilozima vezanim za prosvetu, kulturu i istoriju Moravičkog i čačanskog kraja.
R. Popović