Milenko A. Perović (autor)
Kompozicija prerađenog rukopisa knjige – koja se sada javlja pod naslovom Filozofija morala – nije zahtijevala veće izmjene. Čitaoci su u Etici imali teškoća u recipiraju interpretacijskog jezgra knjige. Njeno jezgro činila je obrada četiri osnovna etička pitanja. Teškoćama u recepciji doprinijela je izvjesna inkonzekvencija u izlaganju osnovnih etičkih pitanja. U poimanju moralno-etičkog fenomena mogao sam se oslanjati na iskustvo Kantove i Hegelove filozofije, ali ono nije bilo neposredno primjenljivo na kompoziciju knjige koja se suočavala s zadatkom integralne sistemske i povijesne interpretacije cjeline moralno-etičkoga fenomena. Nijesu u tome mog
li pomoći spisi filozofa i etičara ni knjige mjerodavnih istoričara filozofije i etike. Aristotelovu etiku slijedio sam kao neprevaziđeni uzor mišljenja etičkih pojmova i problema u sistemskoj perspektivi, ali se iz nje – kao, uostalom, ni iz Kantove etike – nije mogla zasnovati povijesna perspektiva interpetacije morala i etike. Izvorna koncepcija – koju sam razvio u Etici – in genere pokazala se produktivnom. No, ostalo je u njoj nekoliko ozbiljnih programskih i problemskih napetosti. Bio sam uvjeren da je koncepciju moguće dograditi i usavršiti. Njenu sam heurističku snagu iznova provjerio uz pomoć novih rješenja glavnih problemskih napetosti u knjizi. Pokušao sam postići i ekspresijsku jednostavnost i shvatljivost misaone odluke da se četiri osnovna etička pitanja shvate i postave kao pitanja o moralnoj slobodi, moralnom karakteru, moralnom djelanju i moralnoj svrsi. Pitanje o savjesti pokazalo se kao nužna sinteza ova četiri pitanja, tj. četiri regije moralno-etičkog. (autor)
Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Etika , Filozofija morala
Ostali naslovi iz oblasti: Filozofija
Izdavač: Cenzura; 2013; Broširani povez; latinica; 24 cm; 396 str.; 978-86-86559-17-3;
