Adolf Burger je 1917. rođen u Slovačkoj. U avgustu 1942. je zajedno sa suprugom, sa kojom je pružao otpor fašizmu, rasizmu i ratu, uhapšen i sa ostalim jevrejskim zarobljenicima odveden u koncentracioni logor Aušvic u kome je doživeo pakao najvećeg nacističkog logora istrebljenja. Njegova žena je ubijena u logoru Birkenau. Budući da je bio stručan štampar i slovoslagač, Adolf Burger je po komandi Bezbednosne službe SS-a premešten u falsifikatorsku radionicu koja se nalazila u koncentracionom logoru Zahsenhauzen. Tu su, u strogoj tajnosti, štampali strane novčanice, dokumente i poštanske markice. Zarobljenici falsifikatorskog odreda su u više navrata premeštani u druge logore, i na kraju su oslobođeni 5. maja 1945. iz logora Ebenze. Burger danas živi u Pragu. Brojna predavanja u zemlji i inostranstvu su njegov doprinos pokušaju približavanja istine o onome što se tada dešavalo, prvenstveno mlađoj generaciji, da nikada ne bude zaboravljeno.
10.01.10 B92
,,Đavolja radionica" Adolfa Burgera
Izdavačka kuća Samizdat B92 objavila je na samom kraju 2009. godine knjigu ,,Đavolja radionica - najveći poduhvat falsifikovanja novca u istoriji" Adolfa Burgera, jednog od poslednjih živih svedoka tog neverovatnog poduhvata u nacističkoj Nemačkoj.
Svedočanstvo je zasnovano na istinitim događajima o najvećoj falsifikatorskoj radionici u istoriji, koje pripoveda Burger.
Rođen 1917. godine u Slovačkoj, Burger je 1942, zajedno sa suprugom, sa kojom je pružao otpor fašizmu, uhapšen i sa ostalim jevrejskim zarobljenicima odveden u koncentracioni logor Aušvic u kome je doživeo pakao najvećeg nacističkog logora istrebljenja.
Njegova žena je ubijena u logoru Birkenau. Budući da je bio stručan štampar i slovoslagač, Burger je, po komandi Bezbednosne službe SS-a, premešten u falsifikatorsku radionicu koja se nalazila u koncentracionom logoru Zahsenhauzen.
Tamo su od 1942. do 1945, po nalogu samog vrha nacističke Nemačke i pod neprestanom pretnjom smrću, 144 jevrejska zatvorenika falsifikovali britanske funte i američke dolare u vrednosti od više milijardi, hartije od vrednosti, poštanske markice i dokumenta, kao deo fašističke taktike vođenja rata.
Burger u knjizi opisuje svoj bolni životni put od hapšenja 1942. u Slovačkoj i preživljavanje u nekoliko koncentracionih logora, sve do oslobošenja u maju 1945. iz logora Ebenze.
On pokušava da dočara kako je pod neverovatnim i čak čudnovatim okolnostima postao profesionalni falsifikator. Ova knjiga s dokumentima retke vrednosti poslužila je kao podloga za film ,,Falsifikatori", koji je dobio američku filmsku nagradu Oskar za najbolji film van engleskog govornog područja.
Burger sada živi u Pragu. Mnogobrojna predavanja u zemlji i inostranstvu su njegov doprinos pokušaju približavanja istine o onome šta se tada dešavalo, prvenstveno mlađoj generaciji, da nikada ne bude zaboravljeno.