Marko Sosič (1958), slovenački pisac i reditelj iz Trsta, svakako je najugledniji predstavnik slovenačke kulturne scene u Italiji.Režirao je predstave u više slovenačkih i italijanskih pozorišta, piše radio drame za slovenački radio u Trstu, a najveći deo dosadašnje pozorišne karijere upravnika i umetničkog direktora proveo je u Slovenskom stalnom gledališču u Trstu.Autor je prozne zbirke Rosa na staklu (1990), „autobiografske pozorišne hronike“ Hiljadu dana, dvesta noći (1996), kao i dva romana: Balerina, balerina (1997) i Tito, amor mijo (2005).Dobitnik je niza pozorišnih i filmskih nagrada.Za roman Balerina, Balerina dobio je specijalno priznanje „Umberto Saba“, nagradu „Uskrsnuće” i prvu nagradu „Citta di Salo“ 2005.Roman Balerina, Balerina dramatizovan je u Trstu 1998. godine.Slovenačka kompozitorka Petra Strahovnik, inspirisana ovim Sosičevim romanom, napisala je muzičko delo „Panisterija“.
07.05.13 Dnevnik - Novine i časopisi
Pouzdana hronika svakodnevice
Balerina, balerina, Marko Sosič
Izdavačka kuća "Arhipelag" objavila je roman poznatog slovenačkog pisca Marka Sosiča "Balerina, balerina" u prevodu Ane Ristović. Roman je objavljen u ediciji "Sto slovenskih romana", čiji je srpski izdavač "Arhipelag" Ovo je prvi prevod Marka Sosiča na srpski jezik.
Osim kao pisac, Marko Sosič (1958) je veoma poznat i kao reditelj. Režirao predstave u više slovenačkih i italijanskih pozorišta, piše radio drame za slovenački radio u Trstu, a najveći deo dosadašnje pozorišne karijere upravnika i umetničkog direktora proveo je u Slovenskom stalnom gledališču u Trstu. Dobitnik je niza pozorišnih i filmskih nagrada.
Junakinja u romanu "Balerina, balerina" Marka Sosiča je nehotični, ali utoliko pouzdaniji hroničar uzbudljivog sveta svakodnevice: od odlaska na mesec i rata u Vijetnamu, preko objave hirova potrošačkog društva, do životne istorije njene majke. Devojčica odrasta i upija senzacije iz svoje svakodnevice i o njima priča s puno snage i strasti. Svaki od tih događaja ispunjava njen život i obeležava jedan trenutak odrastanja. Budući da je junakinja romana svojom bolešću izdvojena od tipične socijalizacije, ona utoliko strasnije posmatra i komentariše svet iz perspektive u čijoj nevinosti provejava jedno dublje razumevanje užurbanog sveta u čijim komplikovanim relacijama nestaju najvažnije stvari svakodnevnog života. Tako nastaje nesvakidašnja perspektiva ovog romana u kojoj se ukrštaju mnogobrojni glasovi i utisci, kao i nekoliko jezika. A svakodnevica dobija lice koje najčešće ne primećujemo.
Književna kritičarka Vladislava Gordić Petković u pogovoru srpskom izdanju romana Marka Sosiča kaže: „Balerina, balerina" je roman o petnaestogodišnjoj autističnoj devojci; pratimo njenu bolnu i poetičnu rekonstrukciju sveta, sazdanu na problematičnoj prirodi realnog i oniričnog, na detaljima iz porodičnog života i odlomcima medijske stvarnosti koja teče tamo negde, izvan granica dvorišta njene kuće. Saznajni svet pripovedačice je ograničen, njena percepcija je nepouzdana, a tu nepouzdanost omeđuju mentalna bolest, dezorijentisanost, atemporalnost: iako na početku romana puni petnaest godina a na kraju umire u tridesetoj, čini se da se nismo izmakli iz kategorije univerzalnog prezenta.“
K. R.