Srpski između velikih i malih jezika

Kako se primiče Međunarodni sajam knjiga u Beogradu, sve je više novih knjiga u knjižarskim izlozima. I to knjiga različitih žanrova, pa strasni čitaoci imaju veliki izbor.

"Beogradska knjiga" objavila je knjigu jednog od najznačajnijih lingvista u srpskoj nauci danas – prof. dr Predrag Piper (Beograd, 1950) autor je dela "Srpski između velikih i malih jezika". Objašnjavajući zašto ovakav naslov, prof. Piper kaže:

"Naslov knjige nije jednoznačan. Mogućnosti različitog shvatanja smisla takvog naslova određene su prvim odeljkom u knjizi, u kojem je pokazana višeznačnost naziva veliki jezici i mali jezici. Prirodno je da je za svakoga maternji jezik njemu najbliži i najvažniji, pa u tom smislu i najveći jezik. Međutim, iako srpski jezik prema broju govornih predstavnika nikada nije išao u grupu takozvanih velikih jezika, danas se on prema mnogim znacima počeo uočljivo smanjivati..".

U tom smislu posebno je zanimljivo poglavlje koje govori o srpskom jeziku na početku veka. Drugi deo knjige prof. Pipera posvećen je srpskoj i slovenskoj filologiji. (Biblioteka "Put u reči", urednik Miloš Jevtić).

S blagoslovom episkopa šabačko-valjevskog gospodina Lavrentija, "Glas crkve" iz Valjeva je štampao knjigu Jovana Janjića "Vozdviženje hrama Svetoga Save" (urednik Ljubomir Ranković). Ovo je jedna lepo pisana knjiga o istorijatu gradnje najvećeg živog hrišćanskog hrama na svetu, na beogradskom Vračaru. Autor je prikupio i po stručnoj metodologiji potkrepio sve značajnije podatke koji govore kako je nastala ideja za podizanje hrama pa do gradnje započete u 19. veku a koja traje, evo, i u ovom 21. veku.

Knjiga Jovana Janjića je i po stilu i po obimu namenjena široj čitalačkoj publici (bogato ilustrovana), a autor iznosi stav da se Srbi ni kroz jedno drugo zdanje nisu bolje ogledali, kao narod, ali i pojedinačno, nego kroz gradnju hrama Svetog Save. Na ovom gradilištu, veli Janjić, jasno se pokazivalo koliko su kad Srbi držali do svoje vere, kad su kakvi odnosi bili između crkve i države. Otuda i iznosi ovakav stav: "Srbi su podizali Hram, a Hram je pokazivao pravu meru Srba!"

Profil i dlan

Jovan Pejčić, istoričar književnosti i esejista, profesor na Filozofskom fakultetu u Nišu, nizu svojih lepih knjiga pridodao je još jednu: "Profil i dlan" (pojmovi–poimanja). To su pitki i pouzdani eseji, kao što je "Problem pesnika–kritičara" ili "Načela književnog znalstva", a drugo poglavlje je prava mala atrakcija – evo nekih eseja: Poruka: pouka, Poezija: Proza, Umetnost – istorija, Antički dijalog: književni razgovor ili Uzoritost Učitelja (Laza Kostić – Vinaver). Posebno poglavlje su medaljoni o srpskim književnim velikanima, kao što je: Molitvena reč Svetoga Save, Milan Rakić i monahinja Jefimija, Nušić devetsto osme, Deo ljubavi Anđe Petrović, Otac i sin – Ljubomir i Vladeta Kovačević, Radni dan Jovana Skerlića, Branimir Ćosić u razgovoru sa... . Između ostalog, pomenimo i ogled "Beograd u književnosti – književni Beograd". (Izdavač "Plato", urednik Ilija Marić).

Retke su u nas vesti o tome da je neka ozbiljna, značajna knjiga doživela treće izdanje – evo ovih dana objavljeni su "Sveti Srbi" Slobodana Mileusnića (teologa i istoričara umetnosti), upravnika Muzeja Srpske pravoslavne crkve. To je treće dopunjeno izdanje, a štampano je u Birmingemu ("Lazarica-pres", urednici mitropolit zagrebačko- ljubljanski Jovan i protojerej-stavrofor Milenko Zebić). Ko su sve sveti Srbi? Mileusnić odgovara:

"’Sveti Srbi’ je naslov opšteg značenja i odnosi se na sve Srbe svetitelje – svete, sveštenomučenike, velikomučenike, mučenike, ispovednike, prepodobne i podvižnike. Pravoslavna crkva, pa tako i Srpska pravoslavna crkva, ima hijerarhijsku lestvicu svetih prema vrsti njihovog podviga i vrlinama života. Tako su, među svetim Srbima, dvadeset i dva vladara (carevi, kraljevi, despoti, župani i kneževi), dvadeset i dva podvižnika i isposnika, dvadeset i jedan arhijerej i troje mučenika. Od ukupno šezdeset i osam njih, samo je šest žena...

Knjiga Slobodana Mileusnića lepo je tehnički uređena, pregledno, sa nizom fotografija, vinjeta i mapa.

U Sremskoj Mitrovici objavljena je jedna zanimljiva knjiga: "Poznati Sremci", izdavač "Sremske novine", urednik Dušan Poznanović. To je knjiga razgovora koje su saradnici ovih novina u različitim prilikama vodili za uglednicima iz književnosti (Vasa Popović, Dragan Nedeljković, Grozdana Olujić, Siniša Kovačević, Mila Stanojević-Bajford, Zoran Bognar...), glumci i reditelji (Petar Kralj, Mira Banjac, Nikita Milivojević...), muzičari (Stjepko Gut, Nenad Bajić Bajone, Jovan Jovičić...), likovni umetnici (Jovan Soldatović, Slobodan Jeremić Jeremija...), ali i novinari (Stevan Nikšić...), operski pevači, lekari... Urednik ove knjige, poznati novinar i pisac, Dušan Poznanović kaže da je oslonac naziva ove knjige u rečima Miloša Crnjanskog, koji je Srem izabrao za svoj zavičaj, jer mu je Srem bio na srcu... Bilo da su rođeni u Sremu, u njemu proveli deo života, junaci ove knjige su – Sremci. Zanimljivo, kad bi svaka varoš imala jednu ovakvu knjigu...

R. Popović