594 din. | Zmijski jezikAutor: Hitomi Kanehara Prevodilac: Branka Bakić, Ognjenka Lakićević Lui ima devetnaest godina, vrlo je lepa, nema gotovo nikakvo obrazovanje, bizarno je opčinjena pirsingom i tetoviranjem, i dosađuje se. Kad u nekom baru sretne Amu, shvati da je potpuno opčinjena njegovim rascepljenim jezikom. Odmah počinje da živi s njim i reši da i sama započne dugotrajan i tegoban proces pravljenja račvastog jezika. Odlučna da ispita vlastite psiho-fizičke granice, ona zatraži od Aminog prijatelja Šibe-sana da joj osmisli i vrlo istančanu i lepu tetovažu za leđa... Ali ono što Šiba zatraži kao honorar za tu tetovažu uvešće Lui u brutalan ljubavni trougao, ni nalik bilo čemu što je dotad iskusila. A onda, nakon neočekivanog nasilnog sukoba na mračnim ulicama Tokija, Ama nestane i Lui mora da se suoči s tim da zapravo ništa o njemu ne zna i da odluči šta joj preostaje da učini sa svojim životom. Čim je objavljen u Japanu, ovaj debitantski roman Hitomi Kanehara prodat je u preko milion primeraka. To je šokantna pripovest o zadovoljstvu i bolu, svetlosti i mraku, ljubavi i mržnji, knjiga o novoj, otuđenoj, duševno i fizički drugačijoj generaciji, koja polako ali sigurno dolazi. Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Japanska književnost Ostali naslovi iz oblasti: Romani ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |

detalji
prikaz
odlomak
biografijaDetalji
Izdavač: BOOKA
Godina izdanja: 2011
ISBN: 978-86-88335-17-1
Redni broj izdanja: 1
Format: 20 cm
Broj strana: 138
Povez: Broširani povez
Prikazi
18.01.12 Popboks
Žestoki debitantski roman
Zmijski jezik, Hitomi Kanehara
Hitomi Kanehara je imala svega 20 godina u trenutku kada je 2003. godine po prvi put objavljen Zmijski jezik. Žestoki debitantski roman je brzo skrenuo pažnju javnosti na mladu autorku i od nje napravio veliku literarnu zvezdu u Japanu
Đorđe Bajić
Hitomi Kanehara je imala svega 20 godina u trenutku kada je 2003. godine po prvi put objavljen Zmijski jezik. Žestoki debitantski roman je brzo skrenuo pažnju javnosti na mladu autorku i od nje napravio veliku literarnu zvezdu u Japanu. Roman (poznat i pod naslovom Zmije i naušnice) osvojio je nekoliko ključnih japanskih književnih nagrada i ostvario tiraž od preko milion primeraka. Usledili su prevodi (od kojih je najvažniji onaj na engleski, 2005; dok prevod na srpski potpisuje, eto jednog finog kurioziteta, Ognjenka Lakićević, članica beogradskog sastava Autopark) i filmska adaptacija (2008). Kahenera je danas jedno od najbitnijih imena na japanskom književnom nebu, a među njene poštovaoce ubraja se i čuveni pisac Rju Murakami (U miso supi, Audicija) sa kojim deli nacionalnost i neke stilske odlike.
Koristeći se svedenom formom kratkog romana, Kanehara ispreda priču o posesivnosti, nasilju i izdaji; Zmijski jezik brižljivo raspoređuje šokove, zavirujući u salone za tetoviranje i pirsing; otkrivajući čitavu jednu subkulturu koja je većini potpuno nepoznata. Modifikovanje tela je svakodnevnica junaka Zmijskog jezika, a jedna od najkomplikovanijih i najekstremnijih promena navedena je u srpskoj varijanti naslova. Neosporno, mladi Dejvid Kronenberg bi sasvim sigurno veoma uživao u ovom štivu…
Uz pomoć dugotrajnog i bolnog procesa, jedan od junaka, Ama, raseca jezik na dve polovine kako bi što više podsećao na zmijski. Devetnaestogodišnja Lui, iz čije vizure pratimo radnju, fascinirana je njegovim izgledom i dvoje mladih uskoro počinju da žive zajedno. Kada Lui upozna Šibu-sana, tatu majstora sa sklonošću ka seksualnom sadizmu, stvari postaju sve komplikovanije. Naime, ispostavlja se da posesivni Šiba-san želi Lui samo za sebe.
Bez obzira što na prvi pogled izgleda da se ne mogu pronaći dva međusobno više različita dela, Zmijski jezik ima dosta sličnosti sa čuvenim Kamijevim Strancem; zbog forme (kratki roman ispričan u prvom licu), ali i zbog načina na koji su postavljeni glavni junaci. Poput Mersoa, Lui je stranac u svetu u kome živi, nepopravljivo neprilagođena, izgubljena devojčica u istetoviranom telu žene. Slično Kamiju, Kanehara se ne bavi uzrocima, ona samo istražuje posledice, pritom nimalo ne štedeći svoje junake. Anoreksična i slona alkoholizmu, Lui je fascinantna glavna junakinja, devojka koja se odriče života i pre nego što je počela da ga živi.
Kada se razgrnu brojne ekscentričnosti i uvrnutosti, Zmijski jezik je pre svega priča o ljubavnom trouglu. Atmosfera ovog po obimu i broju junaka izrazito kamernog romana je izvanredno ubedljiva i sugestivna. Roman se čita u jednom dahu, a Kanehara postepeno pojačava svoj stisak sve do završnice koja će za mnoge predstavljati iznenađenje.
Pored Zmijskog jezika, Hitomi Kanehara je napisala još četiri uspešna romana (među kojima se izdvaja Autofikcija; autobiografski roman u kome književnica vivisecira svoj turbulentni odnos sa zgodnim ali bolesno ljubomornim suprugom Šinom). U zavisnosti od prijema Zmijskog jezika od strane srpske publike, beogradska Booka planira da nastavi sa objavljivanjem dela ove talentovane autorke.
Đorđe Bajić
Hitomi Kanehara je imala svega 20 godina u trenutku kada je 2003. godine po prvi put objavljen Zmijski jezik. Žestoki debitantski roman je brzo skrenuo pažnju javnosti na mladu autorku i od nje napravio veliku literarnu zvezdu u Japanu. Roman (poznat i pod naslovom Zmije i naušnice) osvojio je nekoliko ključnih japanskih književnih nagrada i ostvario tiraž od preko milion primeraka. Usledili su prevodi (od kojih je najvažniji onaj na engleski, 2005; dok prevod na srpski potpisuje, eto jednog finog kurioziteta, Ognjenka Lakićević, članica beogradskog sastava Autopark) i filmska adaptacija (2008). Kahenera je danas jedno od najbitnijih imena na japanskom književnom nebu, a među njene poštovaoce ubraja se i čuveni pisac Rju Murakami (U miso supi, Audicija) sa kojim deli nacionalnost i neke stilske odlike.
Koristeći se svedenom formom kratkog romana, Kanehara ispreda priču o posesivnosti, nasilju i izdaji; Zmijski jezik brižljivo raspoređuje šokove, zavirujući u salone za tetoviranje i pirsing; otkrivajući čitavu jednu subkulturu koja je većini potpuno nepoznata. Modifikovanje tela je svakodnevnica junaka Zmijskog jezika, a jedna od najkomplikovanijih i najekstremnijih promena navedena je u srpskoj varijanti naslova. Neosporno, mladi Dejvid Kronenberg bi sasvim sigurno veoma uživao u ovom štivu…
Uz pomoć dugotrajnog i bolnog procesa, jedan od junaka, Ama, raseca jezik na dve polovine kako bi što više podsećao na zmijski. Devetnaestogodišnja Lui, iz čije vizure pratimo radnju, fascinirana je njegovim izgledom i dvoje mladih uskoro počinju da žive zajedno. Kada Lui upozna Šibu-sana, tatu majstora sa sklonošću ka seksualnom sadizmu, stvari postaju sve komplikovanije. Naime, ispostavlja se da posesivni Šiba-san želi Lui samo za sebe.
Bez obzira što na prvi pogled izgleda da se ne mogu pronaći dva međusobno više različita dela, Zmijski jezik ima dosta sličnosti sa čuvenim Kamijevim Strancem; zbog forme (kratki roman ispričan u prvom licu), ali i zbog načina na koji su postavljeni glavni junaci. Poput Mersoa, Lui je stranac u svetu u kome živi, nepopravljivo neprilagođena, izgubljena devojčica u istetoviranom telu žene. Slično Kamiju, Kanehara se ne bavi uzrocima, ona samo istražuje posledice, pritom nimalo ne štedeći svoje junake. Anoreksična i slona alkoholizmu, Lui je fascinantna glavna junakinja, devojka koja se odriče života i pre nego što je počela da ga živi.
Kada se razgrnu brojne ekscentričnosti i uvrnutosti, Zmijski jezik je pre svega priča o ljubavnom trouglu. Atmosfera ovog po obimu i broju junaka izrazito kamernog romana je izvanredno ubedljiva i sugestivna. Roman se čita u jednom dahu, a Kanehara postepeno pojačava svoj stisak sve do završnice koja će za mnoge predstavljati iznenađenje.
Pored Zmijskog jezika, Hitomi Kanehara je napisala još četiri uspešna romana (među kojima se izdvaja Autofikcija; autobiografski roman u kome književnica vivisecira svoj turbulentni odnos sa zgodnim ali bolesno ljubomornim suprugom Šinom). U zavisnosti od prijema Zmijskog jezika od strane srpske publike, beogradska Booka planira da nastavi sa objavljivanjem dela ove talentovane autorke.
Odlomak
Biografija
Hitomi Kanehara
Japanska spisateljica Hitomi Kanehara rođena je 1983. godine. Prestala je da pohađa školu kad je imala petnaest godina. Pošto je otišla od kuće kao tinejdžerka, slala je elektronskom poštom svoje priče svom ocu, profesoru književnosti i prevodiocu, koji joj je pomagao da ih uredi.
















