691 din. | Po zaraslim stazamaAutor: Knut Hamsun Prevodilac: Mirko Rumac Naslov originala: Pa gjengrodde stier Ispovedno-dnevnička proza Knuta Hamsuna "Po zaraslim stazama" piščev je pokušaj da se sebi i drugima razjasni situacija u kojoj se našao nakon sloma nacizma, kada se – kao jedan od najznamenitijih nacističkih kvislinga u celoj Evropi – obreo u nekoj vrsti zarobljeništva otvorenog tipa, čekajući nekoliko godina na suđenje u kojem će na kraju biti lišen gotovo celokupne imovine. "Po zaraslim stazama" poslednje je Hamsunovo delo, svojevrsni (ne)prilikama iznuđeni appendix, valjda nastao zato što je i njegovom autoru bilo jasno da je za njega bolje da o svom "slučaju" ponešto i sam kaže, nego da prepusti samo drugima da o njemu govore... Iako već vrlo star, gotovo gluv i sve slabijeg vida, iako zatočen u prilikama daleko od normalnih, Hamsun će i kroz ovu knjigu gusto posejati ne baš slabašne odsjaje svoje spisateljske veličine iz najplodnijih dana: drugim rečima, iole kritičnog čitaoca Hamsun nikako neće uspeti da uveri u svoju Svetu Nedužnost, ali će sam taj pokušaj biti... pa, gotovo maestralan. (Teofil Pančić) Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Norveška književnost Ostali naslovi iz oblasti: Romani ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |

detalji
biografijaDetalji
Izdavač: L.O.M.
Godina izdanja: 2011
ISBN: 978-86-7958-053-5
Redni broj izdanja: 1
Format: 22 cm
Broj strana: 172
Povez: Broširani povez
Biografija
Knut Hamsun
Knut Hamsun je norveški pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. godine. Rođen je 1859. a umro je 1952. godine. Posle Ibzena, najpoznatiji je norveški književnik. Tridesetih godina dvadesetog veka bio je angažovan kao političar, promovišući desničarske ideje. Podržavao je nacističku filozofiju i norvešku kvislinšku vladu, zbog čega je bio osuđen na robiju. Dešavalo se da su mu čitaoci, nezadovoljni političkim idejama koje je izlagao u svojim delima, vraćali kupljene knjige. U književnim počecima pisao je romantičarskim stilom koji je naginjao ka modernoj književnosti. Njegovo prvo značajnije delo bilo je Misterije. Neki kritičari su ovo delo nazvali jevanđeljem modernizma, poredeći ga sa delima poput Tako je govorio Zaratustra. Delo je teško žanrovski definisati budući da se u njemu prepliću lirski i epski elementi uz dominantnu iracionalnost koja počiva na kritičkom odnosu prema građanskom društvu i njegovom nastojanju da se oslobodi stvaralačka ličnost. U vreme nastanka "misterija" nastala su i dela Pan i Viktorija. Hamsun je u Viktoriji ispevao himnu ljubavi. Romani Pan i Viktorija su delovi trilogije u koju spada i roman Glad. Pan govori o čoveku koji na bolan način shvata kako stapanje čoveka sa prirodom više nije moguće. Hamsun prikazuje onaj deo ljudske istorije kada je „čovek postao bolesno čedo grada“. Bavio i dramom i poezijom, ali sa slabijim uspehom. Nikada se nije pokajao zbog svojih političkih uverenja, čak ni u autobiografiji Na zaraslim stazama.
















