01.01.00
BLIC
03.02.2000.
"Život Svetog Save"
Episkop Nikolaj Velimirović
Od Savinog prvog biografa i savremenika Domentijana pa do naših dana, niko tako vredno i lepo nije dočarao lik i delo ovog našeg duhovnog rodonačelnika kao episkop žički Nikolaj. Autor je, pored biografije sina Nemanjinog, izneo sažeto i život Savinog oca, tvorca prve srpske države. "Život Svetog Save" vladika je napisao na enfleskom jeziku šezdesetih godina za potrebe "dece Svetosavske u Americi", a na srpski ju je preveo 1984. godine tadašnji paroh Bilefeldski (Nemačka) protojerej Živko Babić.
01.01.00
Danas
20.04.2000.
Sveti Sava iz pera vladike Nikolaja
Predstavljajuci ovo delo, Sava Babic je primetio da je Nikolaj Velimirovic ovu knjigu pisao za inostranstvo, sa namerom da bude prijemciva i svima dostupna, tako da je dragocena za sve one koji tek treba da saznaju ko je Sveti Sava, zele da se vrate crkvi i u njoj nadju oslonac. Djakon Nebojsa Topalic je istakao da su o Svetom Savi pisali mnogo, ali tesko da je iko od vladike Velimirovica pozvaniji da to ucini, s obzirom na Velimirovicevo zatocenistvo u logoru Dahau i njegovo progonstvo iz zemlje.
Slobodan Mileusnic je napomenuo da je svetosavlje najvisi oblik pravoslavlja, kao i da "Zivot Svetog Save" ne pripada hagioloskoj literaturi, vec je to zivotopis stvoren na liturgijskom iskustvu, cija se glavna vrednost sastoji u tome sto je pristupacan svima, pa je i povesnica srpskog naroda i crkve, kao i njihov putokaz.
S. D.
01.01.00
Politika
20.04.2000.
Životopis prvog srpskog arhiepiskopa
Neprolazno nadahnuće
O Svetom Savi kao povesnici srpskog naroda i Crkve, knjiga koju je vladika Nikolaj Velimirović napisao na engleskom, objavljena u nemačkom i srpskom prevodu. Delo je trajni podsetnik načela koja bi trebalo slediti, rečeno je juče u "Dereti", na predstavljanju srpskog izdanja
Knjiga o životu princa-kaluđera Save Nemanjića, koju je vladika Nikolaj Velimirović namenio potomcima američkih Srba koji su već zaboravili jezik i istoriju starog zavičaja napisavši je zbog toga na engleskom jeziku, pojavila se u izdanju Grafičkog ateljea Dereta, u prevodu na srpski, ali i u originalnoj verziji. Na jučerašnjem predstavljanju ove dve knjige iz novoustanovljene biblioteke Blagoslov čulo se da je isto delo pre dve godine prevedeno i objavljeno na nemačkom, ali i da je lane, u vreme bombardovanja, tri hiljade knjiga srpskog prevoda "Života Svetog Save" besplatno podeljeno prolaznicima u Knez-Mihailovoj ulici.
Zašto su se u "Dereti" odlučili da baš u ovom vremenu izdaju knjigu koju je episkop Nikolaj Velimirović napisao šezdesetih godina za vreme svog američkog stranstvovanja i koju je još 1984. godine preveo na srpski protojerej Živko Babić, tadašnji paroh u Bilefeldu u Nemačkoj? Zato, kako je juče rekao prof. dr Sava Babić, što Sveti Sava nije samo ono nekoliko činjenica koje smo zapamtili iz škole, sa časova istorije, nego je on neprolazno srpsko nadahnuće od kojeg smo se gotovo pre dva veka okrenuli na drugu stranu, verujući da će nam evropski racionalizam i nauka ponuditi više. Srećom, rekao je dr Babić, i Sveti Sava i vladika Nikolaj su od onih velikih Srba na koje se duhovno možemo osloniti u svakom trenutku.
Podsećajući da su u proteklim vekovima o Svetom Savi pisali mnogi, đakon Nebojša Topolić je kazao da je teško ko od njih bio pozvaniji od vladike Nikolaja da piše o svom velikom prethodniku na žičkom crkvenom tronu. Jer, i jedan i drugi veru su propovedali delima a ne rečima. Upravo zbog toga od svetosavskih načela kao da nas ne dele vekovi, nego o Svetom Savi govorimo kao da je i danas među nama, rekao je Topolić.
Ilustrujući veličinu i značaj Svetog Save za sav srpski rod, dr Slobodan Mileusnić je podsetio da je ovog znamenitog Nemanjića uvažavala čak i moćna Marija Terezija, uvrstivši ga u redukovani kalendar praznika kao zaštitnika Srba u austrougarskoj carevini. Vrednost ove knjige, koju je vladika Nikolaj napisao pre više od četiri decenije, jeste što je u njoj bez nacionalne euforije data povesnica srpskog naroda i Srpske crkve, što je u njoj sažet katihizis pravoslavlja i što ona može biti neprolazni podsetnik načela koja bi trebalo slediti, rekao je Mileusnić.
Knjige novoustanovljene biblioteke "Blagoslov", čulo se juče u Grafičkom ateljeu Dereta, objavljene su blagodareći Njegovom preosveštenstvu episkopu šabačko-valjevskom Nikolaju, a povodom osam vekova trajanja Hilandara.
M. Kuburović