04.07.05
Veza King Konga i Palate sovjeta
Suzan Bak Mors
Profesor Suzan Bak Mors o nestanku masovne utopije
„Nekoliko meseci posle Oktobarske revolucije, Lenjin je hteo da trgove Moskve ukrasi spomenicima i statuama revolucionara i boraca za socijalizam“. To je trebalo da bude javno izložena umetnost koja u urbani prostor upisuje istoriju. Ovo piše Suzan Bak Mors, profesor političke filozofije i društvene teorije na Kornel univerzitetu, u knjizi „Svet snova i katastrofa“ koja je ovih dana prevedena na naš jezik u izdanju „Circulusa“.
Lenjina je inspirisao jedan primer iz renesanse opisan u Kampanelinoj knjizi „Grad sunca“ - dodaje Morsova objašnjavajući zašto je ubrzo revolucionarni entuizijam umetničke avangarde postao pretnja za političku avangardu:
- Umetnici poput El Lisickog i Kazimira Maljeviča zalagali su se za humanizaciju habitusa svakodnevnog života tvrdeći da je to pravi smisao proleterske revolucije, dok je Partija čvrsto koračala napred utvrđenim putem industrijalizacije u želji da sustigne zapadnu tehnologiju i proizvodnju. Avangardni umetnici, pak, koji su sebe videli kao inženjere u buržoaskom smislu reči, predložili su neke druge tehnologije (solarno grejanje, zelene gradove, leteće bicikle...) koje su izmicale vladajućoj političkoj imaginaciji i zapretile da gurnu revoluciju u nepoznatom i nekontrolisanom pravcu.
Čijim statuama je trebalo da bude ukrašena Moskva?
- Ruskih boraca za socijalizam bilo je ukupno 21. Na spisku je bilo i devaetnaest Evropljana, od kojih polovina Francuza, delom i heroji revolucije: Danton, Mara, Babef i Robespjer. Među revolucionarima bilo je i ličnosti iz kulture, kao Hajnrih Hajne i Frederik Šopen. Ozbiljno se razmatralo i ime Pola Sezana. Od Nemaca bili su Marks i Engels, Roza Luksemburg i Karl Libkneht, od Italijana Garibaldu, nekoliko drevnih boraca protiv tiranije, Spartak, Grah i Brut. Statue su u žurbi pravljene od gipsa i cementa, i postavljane tamo gde su ranije stajali caristički spomenici. Izgrađivao se smisao istorije, s idejom da publika sudi o uspešnosti dela pre nego što neka od njih budu izvajana u bronzi, granitu ili mermeru.
Stvaranje masovne utopije san je dvadesetog veka i ideološki pokretač u oba njena smera - kapitalističkom i socijalističkom. Po mišljenju prof. Bak Mors, taj san napuštamo.
- Potrošna dobra se i dalje nagomilavaju u privatnim svetovima snova. A zašto „svet snova i katastrofa“ rećiću ukratko: san o masovnoj suverenosti doveo je do nacionalističkih ratova i revolucionarnog terora (revolucija je čin kojim jedan deo stanovništva, koristeći puške, bajonete i topove - najautoritarnija sredstva - nameće svoju volju drugom delu stanovništva, piše Fridrih Engels.). San o industrijskom izobilju omogućio je stvaranje globalnih sistema koji ekspoloatišu i ljudski rad i prirodno okruženje.
Eseji u ovoj knjizi bave se ekstremima masovne utopije, a otud i upoređivanje njihovih formi na Zapadu i Istoku.
- Ideja o njihovom upoređivanju javila mi se tokom perioda bliske saradnje s moskovskim filozofima od 1988. do 1993. godine, pošto je dozvoljena razmena intelektualaca koji su, zbog hladnoratovskog poretka, radili daleko jedni od drugih. Mene zanima razgovor sa drugima dok čekamo da se pojavi svetska levica čiji će raznoliki diskursi težiti istim društvenim ciljevima.
A koliko ima sličnosti između Istoka i Zapada, Suzan Bak Mors iznosi na mnoštvu primera. Jedan, ilustracije radi: film „King Kong“ je u njujorškim bioskopima počeo je da se prikazuje 2. marta 1933. godine. Dva meseca kasnije, 5. maja, u Moskvi je saopšteno da je poznat pobednik konkursa za arhitektonsko rešenje Palate sovjeta. Kad se uporede crtež konačne verzije Palate i reklamni plakat za „King Konga“ uviđa se sličnost dveju slika.
M. Marjanović
10.06.05 Danas
Nove knjige
Svet snova i katastrofa, Suzan Bak Mors
Knjiga "Svet snova i katastrofa", ili "Nestanak masovne utopije na Istoku i Zapadu" američke autorke prof. Suzan Bak Mors, u izdanju Beogradskog kruga, nedavno je promovisana u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju. Prezentaciji je prisustvovala i sama autorka, inače, predavač političke filozofije i društvene teorije sa Univerziteta Kornel (SAD), kao i profesor Miško Šuvaković, profesor i umetnik Jovan Čekić, v.d. predsednika Beogradskog kruga Obrad Savić, Srđan Jovanović Weiss, Katrin Karl (Škola izostavljenih studija) i direktorka CZKD, Borka Pavićević. Izdanje je promovisano na nekovencionalan način kroz javnu diskusiju, a glavna pitanja koja su na njoj pokrenuta su upravo ona koja ova knjiga inicira. Prema rečima profesora Šuvakovića, među važnije probleme spadaju poimanje značenja prenosa američke univerzitetske političke teorije u politizovane prostore bivše istočne Evrope, odnosno, šta znači postaviti političko pitanje o umetnosti i samoj politici u autonomnim institucijama univerziteta SAD i šta znači preneti takav diskurs u prostor u kome je sve politizovano, zašto zapravo čitajući američku teorijsku literaturu ili tačnije istročnoevropske pisce kao što su Grojs i Žižek počinjemo da ih politički intrepretiramo i zašto nam je potrebna američka teorija da bismo tumačili prostor u kome egzistiramo...
Da je tematska okosnica knjige Suzan Bak Mors intrigantan odnos na relaciji politika - umetnost, govori i zapažanje Jovana Čekića koji smatra da je posebno zanimljivo i aktuelno što "Svet snova i katastrofa" osvešćuje i pitanje toga kako se danas umetnost odnosi prema strukturama moći na Zapadu i nije li umetnost danas sve više, zapravo, nekakav softver. "Ako pogledamo američke umetničke zvezde poput Matjua Barnija ili Širin Nešat, uočićemo da se polako ali sigurno traga za izvesnim softverom koji će neka nova imperijalna politika tek prihvatiti i na žalost na ovaj ili onaj način upotrebiti", rekao je između ostalog Čekić.
Suzan Bak Mors govorila je o zanimljivom metodu koji je upotrebila za "građenje" svoje knjige, koja je inače pisana u fragmentima, ali je zamišljena tako da se čita u celini - "jer se argumenti u njoj izneseni ne mogu odvojiti od iskustva čitanja", objasnila je autorka. Knjiga "Svet snova i katastrofa" podeljena je u četri odeljka, sačinjenih od eseja koji se pre svega bave ekstremima masovne utopije Istoka i Zapada. Ona je, kako u predgovoru navodi Suzan Bak Mors, "pokušaj pomirenja sa masovnim svetovima snova u trenutku kada oni nestaju".
A. Ćuk